MIPRO: ICT u Opatiji bajnoj

Međunarodni skup MIPROje najveći znanstveno stručni skup o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici u ovome dijele Europe, a na skupu sudjeluje više od 1200 ICT stručnjaka sa svih kontinenata. 1978. godine u Rijeci je pokrenut MIPRO (skraćenica od micro procesori) koji već gotovo četiri desetljeća okuplja ICT stručnjake, pokrenut sedam godina nakon prvog u Europi proizvedenog kalkulatora, u tvornici Buje u relativnoj blizini Rijeke (Digitron).

Program ovogodišnjeg skupa čini sedam okruglih stolova (ekologija, pokretne mreže u službi sustava javne sigurnosti, 3D pisači...), četiri radionice, deset paralelnih savjetovanja, mnogobrojni seminari... Naglasak je na inovacijama u ekologiji, sustavima upravljanja zgradama u računalnom oblaku kako bi se ekonomski optimizirao rad, dotaknuta je tema digitalnih tehnologija u upravljanju troškovima javnog sektora. Zatim, računalima u obrazovanju i tehničkim sustavima, sigurnosti informacijskih sustava, inovativnim hi-tech proizvodima i uslugama.

Zanimljiva tema na MIPRO-u je i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Radi se o prijedlogu koji za cilj ima nastavak pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja i davanje dodatnog snažnog političkog poticaja stvaranju uvjeta za ubrzavanje razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj. Temeljni ciljevi Vlade Republike Hrvatske u ovoj Strategiji do 2020. godine su pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA) koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za 100% stanovnika Republike Hrvatske, a cilj je omogućiti da najmanje 50% kućanstava Republike Hrvatske budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom.

MIPRO je započeo u ponedjeljak 25. svibnja i održava se do petka 29. svibnja, a danas (srijeda) skup je svečano otvorio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar.

Sudjelovali smo na plenarnoj raspravoj s temom Strategija pametne specijalizacije održane pod moderatorstvom Vedrana Mornara. Panelisti na okruglom stolu - Darinko Bago, Boris Batelić, Petar Biljanović, Rozelindra Čož-Rakovac, Mladen Mauher, Ivan Vidaković i Slavko Vidović raspravljali odnosno bavili su se društvenim ciljevima, strategijom dostupnoj svakom građaninu na ulici, a ne stručnjacima.

Zdravlje, energija, promet, prehrambene i bio tehnologije, turizam, kreativna i kulturna industrija te informacijsko-tehnološka industrija teme su kojima su se bavili sudionici okruglog stola. Povučena je paralela između biotehnologija i ICT-a jer s jedne strane imamo GMO i razne genetske manipulacije, a s druge strane najavu umjetne inteligencije. U oba slučaja se radi o "igranju Boga" tako da je jako bitno do koje mjere se znanost koristi i koliko je transparentna, kako bi svaki pojedinac mogao birati.

Potrebe čovječanstva su sve veće, a tehnologije i gospodarstvo moraju odgovoriti na sve izazove koji se pojavljuju sa sve većim brojem stanovnika na Zemlji.  Europska unija se odlučila na pametnu specijalizaciju kako bi se efikasno trošili novci u razvoju, istovremeno prateći razvoj SAD-a i Kine. Cilj je da se u svakoj europskoj regiji prepoznaju prednosti i one još više razviju, a ne investiranje u ono što će se najviše razvijati u budućnosti. Hrvatska mora imati projekt pametne specijalizacije, projekt razvoja industrije i turizma te projekt inovativnosti. Gotovo svi ovi projekti nisu završeni, a kako bi se za njih povlačila sredstva iz EU- bitno je imati centre izvrsnosti koji nedostaju u našoj zemlji.

Nakon industrijske i tehnološke revolucije, imamo revoluciju ključne tehnologije kroz nanotehnologiju i područje novih materijala, s tim da nitko u Europi ne može predvidjeti koji će uređaji biti aktualni 2020. godine.

Fokus je na snage, poduzetništvo i obrazovanje koje mora biti fleksibilnije kako bi se odgovorilo na izazove koji će doći kroz nekoliko godina. Danas je sve više biznisa zasnovano na informatici, a ne na proizvodnji cigli ili igala. Big data postaje bitniji nego što se mislilo, potrebno je "prežvakati" velike količine podataka naknadno upotrebljivih u svakodnevnom životu, a klinci već u prvom razredu moraju imati tablet kako bi znali više od svojih nastavnika.