Ljudi najviše vjeruju vatrogascima!
- Objavljeno u Hrvatska
Pokazalo se da opet raste i povjerenje prema dobrotvornim organizacijama i sucima. Usporedba s ranijim istraživanjem pokazuje mali rast povjerenja prema većini profesija.
Vatrogasci uživaju najveće povjerenje – u prosjeku 94% građana im vjeruje u svim zemljama obuhvaćenim ovim istraživanjem. Iznimka je jedino Bugarska gdje vatrogasci uživaju povjerenje tek kod 89% njihovih građana, te u Indiji - 81%.
Drugi na rang listi su liječnici (86%), pa učitelji (85%), zaposleni u uslugama pošte (84%) i vojska (82%). Policija se nalazi na šestoj poziciji i ima čak mali rast od 1% u odnosu na prethodnu godinu.
Razlike postoje među raznim zemljama pa tako policiji vjeruje 89% Šveđana, 86% Talijana, 85% Nijemaca. Suprotno, u Kolumbiji im vjeruje tek 36% građana.
Na međunarodnoj razini suci su značajno popravili svoju reputaciju i sada im vjeruje 66% svih ispitanika. (rast od 4% prema prošloj godini). Povjerenje prema sucima je najviše kod Šveđana (82%) a visoko je rangirano i kod Nijemaca i Nizozemaca (79%). Najniži stupanj je zabilježen kod Bugara gdje sucima vjeruje samo 34% građana.
Visok stupanj rasta povjerenja imaju dobrotvorne organizacije koje su sada na prosjeku od 64% (što je rast povjerenja za 5% u odnosu na prethodnu godinu). U tome se najviše ističu Indija (83%) i Poljska (81%).
Političarima je ugled malo porastao (od 14 na 17%) ali ostali su na posljednjem mjestu! Kritičan pogled iskazan je i prema odvjetnicima, sindikatima, novinarima, bankarima, menadžerima, specijalistima u marketingu i propagandistima. Svi oni imaju povjerenje ispod 50%.
Kome naši građani najviše vjeruju? Najnoviji val istraživanja pokazuje da najviše povjerenja imamo u osobe koje sami odaberemo i s njima se družimo. U drugoj su skupini znanstvenici, banke s kojima poslujemo, liječnici, HNB – odnosno - guverner, te crkva.
Unatoč skandalima s korupcijom kod nekih profesora, viši stupanj povjerenja uživaju još i profesori/učitelji, nadređeni na poslu, vojska i predsjednik države. Političkim strankama pripada najlošija ocjena. Uvjerljivo im se najmanje vjeruje te stoga ne treba čuditi da, u ovo predizborno vrijeme, veliki kontingent građana ne zna za koga bi glasao da su danas izbori.
Političke stranke pale su natrag na razinu (ne)povjerenje iz 2000. godine, a u padu su im se pridružili i radnički sindikati. Određeni rast povjerenja zabilježen je kod policije i gospodarstvenika, kod predsjednika republike, vojske i crkve te značajniji kod ljudi s kojima se družimo (prema vlastitom izboru).