Goran Nikolašević: ESA želi Hrvatsku

Na poslovnom sajmu hrvatske IT industrije IT Biz Expo 2017 razgovarali smo s Goranom Nikolaševićem, direktorom međunarodne organizacije World Space Week Association koje provodi proslavu Svjetskog tjedna svemira (4.-10. studeni), no čije se djelatnosti proširuju kroz čitavu godinu kroz programe natjecanja, edukacije i promicanja svemirskih istraživanja. Vezano uz raspravu na forumu Svemir 2.0 u okviru IT Biz Expo 2017 sajma, Gorana smo pitali što Hrvatska može ponuditi Europskoj svemirskoj agenciji i što može dobiti od nje ukoliko postane ravnopravna članica.     

Goran Nikolašević: Kada se u običnom razgovoru spominje svemirska agencija, većini ljudi prvo padne na pamet NASA. Ipak, danas mnoge države imaju svoje nacionalne svemirske agencije, od kojih su neke svemirske velesile ili barem značajni igrači u svemirskoj branši. Osim NASA-e, najpoznatije svemirske agencije su ESA, Roscosmos, JAXA (Japan), CNSA (Kina), Canadian Space Agency (Kanada), ISRO (Indija), SUPARCO (Pakistan) i mnoge druge manje agencije. Države koje imaju svoje svemirske programe su potpisnice Povelje o miroljubivom korištenju svemira i članice su UN Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS). Poslovima povezanim sa svemirom upravlja UN Ured za poslove vanjskog svemira (UN OOSA).

Hrvatska nije članica UN Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS), niti je članica Europske svemirske agencije (ESA). Bivša država, SFRJ, je bila članica UN Ureda za poslove svemira i Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN OOSA i COPUOS) od 1977. godine, kada je primljena prema rezoluciji Generalne skupštine UN, broj 32/196 i odluci A/32/499. Republika Hrvatska nije obnovila to članstvo, iako je procedura vrlo jednostavna i ne iziskuje dodatne troškove (osim dolaska predstavnika na sjednice u Beč, barem jednom godišnje u lipnju). RH se može pojaviti i u statusu promatrača uz jednostavno podnošenje zahtjeva UN COPUOS-u  prije sjednice jednog od podkomiteta ili glavne godišnje sjednice COPUOS-a u lipnju.

ESA je donijela formalnu odluku o pokretanju pregovora s Republikom Hrvatskom u studenom 2014. godine, što je vidljivo iz dokumenta ESA/C-M/CCXLVII/Res.3 (Final), str. 6, točka 18 (c), gdje na engleskom piše: „discussions to establish formal cooperation with Bulgaria and Croatia“  (razgovori o uspostavljanju formalne suradnje s Bugarskom i Hrvatskom). Bugarska je ostvarila pristup 2015. godine, samo nekoliko mjeseci nakon započetih pregovora.

Kao kontakt točka za pregovore s Europskom svemirskom agencijom u ime Republike Hrvatske imenovano Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Prvi službeni sastanak je održan u svibnju 2015. godine u Zagrebu, i nakon toga se gotovo ništa nije događalo.

Pristup Europskoj svemirskoj agenciji se provodi u tri faze, i nama je zanimljiva prva faza koja se sastoji od potpisivanja ugovora o suradnji. Potpisivanjem ugovora o suradnji bi se olakšala razmjena znanstvenika i inženjera te razmjena informacija kao i kontakata između zainteresiranih industrija.

"Hrvatska je jedina članica EU koja nema potpisan ugovor o suradnji s Europskom svemirskom agencijom na nacionalnoj razini"

Dodatno bi se omogućile dodjele stipendija koje bi omogućile obrazovanje, usavršavanje ili bilo koje druge znanstvene i tehničke aktivnosti pri ustanovama obiju strana; razmjena stručnjaka za sudjelovanje u studijama; održavanje zajedničkih simpozija i konferencija; zajednička promocija korištenja proizvoda i usluga razvijenih u okviru programa Agencije; promicanje obrazovnih aktivnosti iz znanosti i tehnologije svemira; pružanje stručnih mišljenja i pomoći u upravljanju svemirskim projektima i slično. Jedna od zanimljivijih aktivnosti je i međunarodna suradnja u proučavanju pravnih pitanja od zajedničkog interesa koja mogu nastati u istraživanju i korištenju svemira.

Dakle, konkretan odgovor na pitanje što Hrvatska može ponuditi ESA-i glasi: Hrvatska može ponuditi Europskoj svemirskoj agenciji proizvode i usluge iz svih segmenata znanosti i gospodarstva, a ne samo razvoj softvera. Ono što trenutno muči poduzetnike i znanost jest to da, bez potpisanog ugovora o suradnji, nema puno mogućnosti za suradnju s ESA-om. Zapravo postoje tri mogućnosti i naši ih koriste prema svojim mogućnostima: sudjelovanje kao podizvođači u javnim natječajima koje provodi ESA, otvaranje poduzeća u Europskoj uniji uz javljanje na natječaje unutar neke od postojećih članica.

Treća mogućnost je sudjelovanje na natječajima kada projekte financira Europska komisija, jer tada pravo sudjelovanja imaju sve članice Europske unije. Jedan od takvih projekata je Copernicus, ili organizacija Eumetsat gdje je Hrvatska punopravna članica. Mali hint: Hrvatska je jedina članica EU koja nema potpisan ugovoro suradnji s Europskom svemirskom agencijom na nacionalnoj razini.

Zanimljivu raspravu na forumu Svemir 2.0 koji se održavao u sklopu IT Biz Expo 2017 konferencije, u kojoj su pored Gorana Nikolaševića sudjelovali dr.sc. Ivica Puljak (FESB), Frane Miloš (Amphinicy Technologies) i Miroslav Ambruš-Kiš (Synergy Moon) uz moderiranje dr.sc. Saše Cecija (IRB), pogledajte ovdje.