DRONEfest: Regulativa bespilotnog leta u Hrvatskoj

Regulacija letova dronova u Hrvatskoj predstavljala je glavnu temu prvog dana održavanja DRONEfest konferencije u Zagrebu. Na tu je temu govorio niz izlagača, a dio njih je sudjelovao i u panel raspravi na temu izazova u provedbi letačkih operacija bespilotnim letjelicama.

Govora je bilo o raznim temama od europskih politika u odnosu na razvoj bespilotnih letjelica u Hrvatskoj, o čemu je govorio europarlamentarac Davor Škrlec, do regulacije snimanja iz zraka, kojom se između ostalih institucija bavi i Državna geodetska uprava, u čije ime je govorio Ivan Landek i istaknuo je da javnost nije dovoljno informirana o regulaciji snimanja iz zraka i da DGU aktivno radi na promjenama te regulacije.

O domaćoj regulaciji samih letova dronova govorio je Damir Bezik iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Objasnio je da oni prave razliku između rekreativnog i operativnog leta, koji su onda drugačije regulacijski i tretirani. Dok rekreativan let ne zahtijeva nikakve posebne dozvole, operativan let je podijeljen u kategorije od A do D, pri čemu kategorija A podrazumijeva najmanji, a D najveći rizik. Dozvole variraju od obične izjave da će se operator pridržavati svih pravila i zakona leta bespilotnim letjelicama, preko potrebe za posjedovanjem „vozačke dozvole“ do eksplicitne dozvole regulatornog tijela za određene iznimke od pravila u letu.

„Rekreativan let podrazumijeva pokretanje drona čisto iz užitka da taj uređaj leti. Operativan let podrazumijeva svako davanje dodatne svrhe letenju, kao što je npr. snimanje iz zraka.“, objašnjava Bezik. Na upit o noćnom letu kaže nam da je to za sada apsolutno zabranjeno i ne izdaju se ni u kojem slučaju dozvole za let drona u noći. „Sam dron je dobro vidljiv, ali nisu vidljivi stupovi, dalekovodi ni razni drugi viseći objekti u zraku.“, pojasnio je Bezik.

U panelu na temu izazova u provedbi letačkih operacija bespilotnim letjelicama sudjelovali su Ivan Landek (DGU), Damir Bezik (HACZ), Davor Crnogorac (HKZP), Danijel Petrović (HUBS) i Branko Drakulić (Snimanje.hr). Kao najveći problemi istaknuti su loša regulacija, koja istovremeno komplicirana i labava. Zbog potrebnog dobivanja dozvole od raznih regulatornih agencija, nije rijetkost u praksi da se nasumično dozvole za neke profesionalne primjene ne uspiju ostvariti, dok se istovremeno često događaju i neovlašteni letovi.

Zaključeno je da je dobra stvar što se na DRONEfestu otvara dijalog među nadležnim tijelima i korisnicima dronova, što bi eventualno moglo rezultirati boljim usklađivanjem. Danijel Petrović iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava predložio je da njihova udruga bude platforma koja bi mogla korisnicima služiti kao jedinstveno mjesto za dobivanje svih potrebnih dozvola.

Konačno, u svom keynote predavanju je Mirko Kovač sa Imperial Collegea u Londonu govorio o projektima izgradnje dronova koji ne bi samo snimali video iz zraka, nego mogu i konstruktivno biti u interakciji s prostorom, bilo u smislu da uzimaju određene objekte, vrše popravke ili čak da grade čitave zgrade. Pritom najveći problem predstavljaju preciznost upravljanja dronom, vrijeme autonomije i masa koju dron može na sebi ponijeti. U tu svrhu, u Kovačevom robotičkom laboratoriju na londonskom Imperial Collegeu proučavaju biološke kretnje životinja, koje ih inspiriraju kod izgradnje mehanike za njihove dronove.

Izvor: IT Biz Crunch