Design sprint kao prva faza razvoja

Luka Abrus, CEO Fivea, na ovogodišnjim Windaysima nas je upoznao sa svojim procesom razvoja proizvoda za klijenta, koji kreće s design sprintom. No što je ustvari design sprint? Radi se o petodnevnoj (najčešće) radionici koja mijenja 2.5 mjeseca od šestomjesečnog razvoja koji su otpadali na dizajn. Tvrtka Five je u zadnjih godinu dana napravila 20-25 design sprintova, te od tuda dolaze njihova iskustva s njim. Svega 1 ili 2 projekta u protekloj godini nisu imali design sprint, no to je zato jer se radilo na SDK ili developmentu koji ne treba dizajn.

Design sprintu je cilj u početku izvući što više podataka o projektu, kako bi se tokom razvoja specifikacije proizvoda mijenjale što manje, kako development ne bi bio opterećen izmjenama. Ovaj način izrade nije nov proizvod niti ideja Fivea, već je krenuo 2011. godine u skuplu Google Venturesa, a tim načinom su doveli svoje firme i kompanije već u startu na jednu veću razinu.

Šalje se tim koji ide onsite kod klijenta i izvlači što više informacija već u startu. Stvaraju se i veze između developera i klijenta, mnogo bolje nego kad se krene preko conference calla na skypeu. Uz ubrzavanje procesa, design sprintom se smanjuje jaz između klijenata iz Amerike i developera iz Hrvatske. 10-20% budžeta cijelog projekta ode na prvih 5 dana, tj radionice design sprinta, no na kraju se isplati. U 5 dana se radi u 5 faza : Understand, Diverge, Converge, Prototype, Validate. Na design sprint dolaze project manager, glavni dizajner i kreativni direktor koji vodi design sprint. S klijentske strane je idealno da dođe što više ljudi i iz što više sektora klijentske kompanije. Sa svima se vode intervjui o njihovim sektorima i o njihovim potrebama u tom projektu. Želi se saznati koji je njihov pravi cilj.

U design proces su uključeni svi, od CEO, CTO-a do dizajnera, koji su ustvari i zaduženi za dizajn. Bitno je pokupiti što više ideja, neovisno o tome tko je na kojoj poziciji u tvrtci. Pokušava se otići u što više smjerova, te iz tih smjerova izglasati najinteresantnije, na kojima će se dalje raditi i razrađivati.

Koriste se storyboardovi, flowchartovi i crtanje na whiteboardovima, što naizgled izgleda kao igra. Time se ustvari potiče proces razvoja a klijeti su višestruko više involvirani u razvoj, čime se dobiva sve bolji proizvod.

Prva tri dana se radi s klijentima, a četvri dan se radi na prototipovima, gdje klijent aktivno ne sudjeluje. Prototipovi se razvijaju u framerjsu, invisionu i sketchu. Svaki od alata ima svoje predmete, a framerjs nudi najveću razinu konfigurabilnosti, a nudi čak i izradu animacija i akcija unutar aplikacije. Trik za ubrzavanje prototipiranja je korištenje vlastitih resursa kompanije, tj. svoje gotove templateove i UI kitove.

Developer ne zna točno što treba raditi kada mu se javi klijent, no ni klijent također ne zna što bi ustvari htio. Postoje samo neke temeljne ideje. Zato je bitno brainstormati zajedno, te izbaciti ego iz jednadžbe. Zajedničkim radom klijenta i developera, može se doći do kvalitetnog proizvoda. Nakon završenog design sprinta, tek se nudi rješenje za dizajn, a sa preostalim budžetom se radi na developmentu i ostalim fazama razvoja.

Zbog korištenja design sprinta, Five nije zakasnio dostaviti niti jedna projekt u zadnjih godinu dana. Prošla kašnjenja pak nisu bila krivica developmenta, već problemi s klijentske strane, njihovi kosturi iz ormara. Design sprintom se već u početku doskoči tome problemu, te se jasno odrede ciljevi i način rada.