Bitcoin. Prijevara, anarhija ili revolucija?

Svjetska ekonomska kriza, lokalne krize na Cipru, u Španjolskoj, Sloveniji i drugim zemljama širom Europe i svijeta, traže alternativna rješenja u odnosu na klasičan novac kojim upravlja nevjerojatno mali broj ljudi na svijetu, "zločeste banke", velike korporacije i opskurni špekulanti s velikih burzi, kojima je kako izgleda, jedini cilj nekome nešto podvaliti za pribavljanje osobne koristi.

Doda li se tome neoliberalni sustav kapitalizma koji trenutno drma svijetom i korporacijski duh mješavine njemačkog, japanskog, kineskog i američkog poslovnog kodeksa, koji se nameće u posljednja dva desetljeća, svima je jasno da je nastalo plodno tlo za valutu koju neće moći kontrolirati politika, banke, špekulanti i mešetari.

Mada se u posljednje vrijeme riječ Bitcoin spominje kao nešto revolucionarno, sama ideja virtualnog novca kojim nitko ne upravlja ili bolje rečeno kojim upravljaju svi, nije nova, pa je već bilo više pokušaja stvaranja takvih valuta, a u uporabi se nalazi i Oka, lokalno sredstvo plaćanja (točnije autorizacijsko sredstvo) za razmjenu između određenog broja tvrtki koju je "osmislila" grupa bivših Ruđerovaca, odnosno njihova ICT tvrtka Knopso iz Zagreba.

No sve dok se Okom jednog dana ne počne trgovati na svjetskim burzama, još će neko vrijeme svi pričati o Bitcoinu, misterioznoj P2P valuti koja je nedavno u jednom trenutku postigla vrijednost od čak 266 dolara, mada je nakon samo par dana počela tonuti, pa se u trenutku pisanja ovog teksta našla na nekih 80 dolara (mada joj predviđaju oporavak).

Bitcoin je razvila grupa anonimnih developera pod imenom Satoshi Nakamoto, za koje se donedavno mislilo da predstavlja stvarnu osobu, pa na Internetu možete naći čak i podatak da ga je izmislio jedan wunderkind Japanac.

Ako ste u nekim online dućanima primijetili da osim standardnog novca i kreditnih kartica primaju i Bitcoine, pa biste željeli i sami plaćati tim kriptonovcem, morate ćete si prvo instalirati Bitcoin novčanik u kojem ćete držati svoju virtualnu valutu. Ako izgubite podatke u novčaniku, ostali ste i bez love, pa je backup vrlo važna stvar u čitavoj priči.

Bitcoine možete primati u svoj novčanik preko vaše jedinstvene adrese koju date onome tko će vam ih poslati. Nakon toga se transkacija provjerava P2P mrežom od strane drugih korisnika i rudara (data miners), kako bi se dokazalo da onaj koji vam šalje doista i posjeduje Bitcoine.

Da bi to bilo potvrđeno, potreban je dovoljan broj korisnika koji će verificirati transakciju, a tek onda će vam u novčanik sjesti kriptovaluta.

Ako i sami želite "iskopati" Bitcoine, za to postoji "rudarenje", odnosno sustav pomoću kojeg određenim alatom provjeravate tuđe transakcije, pa za nagradu osvajate Bitcoine.

Mada se svakih nekoliko minuta pronalaze novi blokovi Bitcoina, koje "rudari" mogu zadržati, to nije tako jednostavno kao što se možda čini, jer mnoštvo ljudi to čini u svakom trenutku, dajući svoju procesorsku snagu u zamjenu za Bitcoin "novčiće".

Kao i sa svakom drugom robom, s Bitcoinima se također može trgovati na burzama, pa možete zaraditi, ali i izgubiti novac, a što se tiče kupovine robe, mada je ponuda u početku bila vezana uz polulegalne, ilegalne, piratske i druge proizvode "ispod tezge", sada je sve veći broj "normalnih" dućana koji vam nudi svoju robu u zamjenu za Bitcoine. Popis tih dućana se stalno osvježava na ovoj web stranici.

No ona stvar zbog koje je Bitcoin postao tako popularan leži u već spomenutoj činjenici da njime nitko ne upravlja, odnosno što upravljaju svi. Stoga postoje i mišljenja kako se radi o anarhističkoj valuti, ali i terorističkom novcu kojem je cilj srušiti monetarnu strukturu čitavog svijeta.

No je li to imalo realno? Nedavni veliki skok Bitcoina mnogi analitičari pripisuju ciparskoj krizi, a u vezu se dovode čak i ruski mafijaši koji izgubili najviše od propasti tamošnjih banaka, te su navodno željeli oprati svoj novac pomoću kriptovalute kada im je drugih rješenja ponestalo.

Ipak, većina analitičara se slaže kako za to nema nikakvih dokaza, što najviše svjedoči i vrlo brzi pad vrijednosti Bitcoina, jer se sve više počelo širiti uvjerenje da je Bitcoin i dalje valuta namijenjena isključivo maloj grupaciji geekova kojima je krajnji domet kupnja hamburgera ili ukrasne maske za mobitel.

Može li ovaj alternativni novac doista jednog dana postati moćno sredstvo plaćanja i trgovanja, te mamac za burzovne mešetare, tek trebamo vidjeti. Za sada je to još uvijek pomalo "valuta u magli". No daleko od toga da netko na njoj već nije zaradio (ili izgubio) lijepe novce, jer bez obzira na sve i dalje predstavlja jednu vrstu robe kojom se trguje.

Više detalja o Bitcoinu moći ćete pročitati u časopisu Vidi br. 206 koji izlazi 29. travnja 2013.