Senzor u uhu prati rizične COVID 19 pacijente kod kuće

Znanstvenici Tehničkog sveučilišta u Munchenu (TUM) razvili su sustav za udaljeno praćenje COVID-19 pacijenata kod kuće koji može otkriti rane faze pogoršanja zdravstvenog stanja kako bi se čim prije mogli uputiti u bolnicu na potrebno liječenje.

Sustav koristi senzor u uhu za mjerenje i prijenos podataka u gotovo stvarnom vremenu liječnicima koji zatim procjenjuju kada je pacijentima potreban prijem u bolnicu.

Kao što je to bilo slučaj na mnogim mjestima u svijetu, bolnice se mogu brzo napuniti pacijentima s COVID-19 kada se valovi infekcija prošire lokalnom zajednicom. Osim što pomažu onim pacijentima kojima je najpotrebnije akutno liječenje, liječnici pokušavaju čim prije uočiti pacijente s visokim rizikom od pogoršanja zdravstvenog stanja kako bi se mogli čim prije učinkovito liječiti u bolnicama. No, ponekad nije lako brzo identificirati te pacijente, pa su mnogi bolesni ljudi poslani kući, da bi se danima kasnije vratili u teškom stanju.

Ovo novo istraživanje testiralo je sustav prema kojem su novootkriveni pacijenti s COVID-19 označeni visokim rizikom od teške bolesti poslani kući s uređajem dizajniranim za nadzor brojnih vitalnih znakova.

Zdravstvene podatke koje je snimio uređaj daljinski je nadzirao tim zdravstvenih djelatnika, a pacijente su pozivali u bolnicu kada su vitalni znakovi ukazivali na pogoršanje njihovog stanja.

Studija je koristila komercijalno dostupan senzor za uši koji je proizvela tvrtka Cosinuss. Senzor podsjeća na mali slušni aparat i sadrži senzorski element fotopletizmografije (PPG), osjetnik kontaktne temperature i mjerač ubrzanja (akcelerometar). Može mjeriti otkucaje srca, tjelesnu temperaturu, zasićenost krvi kisikom i ritam disanja.

Uređaj se povezuje s pametnim telefonom putem Bluetootha i šalje rezultate mjerenja vitalnih znakova svakih 15 minuta. Podaci se zatim prenose u telemedicinski centar što omogućuje stalni nadzor od strane liječničkog tima.

Za studiju je angažirano oko 150 pacijenata čija je prosječna dob bila 60 godina, a svaki je sudionik imao barem jedno već postojeće stanje, uključujući dijabetes, pretilost ili kardiovaskularnu bolest.

Tijekom istraživanja 20 pacijenata je označeno zbog pogoršanja vitalnih znakova i primljeno u bolnicu. Sedam od tih pacijenata završilo je na intenzivnoj njezi, a jedan je nažalost preminuo.

Ne iznenađuje da su razine kisika u krvi bile ključni pokazatelj pogoršanja. Prosječno mjerenje kod pacijenata prije hospitalizacije bilo je 88 posto, dok je prosječno mjerenje kod pacijenata koji nisu hospitalizirani bilo 96 posto.

"Prema našim saznanjima, ovo je prva studija u svijetu koja kontinuirano nadzire pacijente u kućnoj izolaciji na daljinu i potiče hitnu hospitalizaciju u slučaju kritičnog pogoršanja zdravlja", objašnjava profesor Georg Schmidt, voditelj Grupe za obradu biosignala u Klinikum rechts der Isar i istraživač koji je radio na studiji.

Većina onih koji su sudjelovali u istraživanju reklo je da se sa sustavom praćenja osjeća sigurnije. Čak 90 posto tih pacijenata koji su na kraju hospitalizirani reklo je da ne bi došli u bolnicu u vrijeme kada su ih kontaktirali radi prijema. To sugerira da daljinski nadzor vitalnih znakova može prepoznati pogoršanje bolesti prije nego što netko bude svjestan svog stanja.

Čitavu studiju objavljenu u časopisu Plos One možete pronaći na ovoj poveznici.