Kako sačuvati DNK i živjeti 25 godina dulje?

Znanstvenici Odjela za biokemiju i biofiziku Sveučilišta u Rochesteru razvijaju metode kojima bi se naša DNK pokušala čim duže održati netaknutom. "Čim dulje uspijemo održati DNK netaknutom,odnosno, neizmijenjenom, dulje smo zaštićeni od bolesti poput Alzheimera, međutim, proces promjena u DNK nije lako zaustaviti jer su one sastavni dio starenja. Istraživanje je još uvijek u ranoj fazi, ali postoji veliki potencijal koji može potpuno promijeniti ljudsko iskustvo“, kaže Robert Bambara, šef odjela biokemije i biofizikeSveučilišta u Rochesteru.

Tim dr. Bambare navodi kako proces koji se naziva acetilacija regulira održavanje našega DNK, te određuje stupanj vjernosti, replikacija DNK, kao i njezinih popravaka. Nalaz se temelji na prethodnim istraživanjima, kojima je utvrđeno, dok smo se kao ljudi razvijali, napravili smo dvije rute za DNK replikacije i popravke, standardni put koji uklanja neke štete i umjerenu količinu grešaka, te elitni put koji uklanja veliku većinu oštećenja i pogreške iz naše DNK. Samo mali dio naše DNK usmjerava stvaranje svih proteina od kojih smo sačinjeni, kao što su proteini u krvnim stanicama, srčane stanice, stanice jetre i ostalo.

Znanstvenici nikada nisu razumjeli što utječe na to kojim putem se dijelovi DNK kreću. Lijekovi koji bi uspjeli izvršiti male izmjene u ovom mehanizmu mogli bi dovesti do promjena koje bi bile od životnog značaja.

Duplikacija DNK je proces sklon greškama u kojem se ćelije dijele i DNA se duplira. Duplicirani primjerci prvo opstaju odvojeni, a potom se skupljaju i formiraju jedan novi niz DNK. Prvi dio novoformirane DNK najčešće sadrži i najviše grešaka, dok su greške rjeđe u drugoj polovici.

Znanstvenici nikada nisu razumjeli što uvjetuje kojim putem će određeni komad DNK krenuti, no autori studije su otkrili kako upravo acetilacija usmjerava koji će protein otići na koju rutu, poput policajca na prometnim raskršćem, usmjeravajući ih na elitni put, koji je precizniji, naravno. "Ako smo našli način za poboljšanje zaštite DNK koja vodi proizvodnju proteina potičući ono što naše tijelo već čini za eliminiranje grešaka, to nam može pomoći da živimo duže." rekla je Lata Balakrishnan, Ph.D., postdoktorski znanstveni suradnik, koja je pomogla u vođenju istraživanja. "Lijek koji bi mogao uzrokovati male promjene u ovom regulatornom mehanizmu baziranom na acetilaciji može promijeniti prosjek pojave karcinoma ili neuroloških bolesti i odgoditi ih do izvan trenutnog ljudskog životnog vijeka. Jednostavna preventiva u pristupu će biti ključ, ali ne u besmrtnost, nego u duži život bez znakova bolesti." dodaje Bambara.Mada još uvijek nisu proizveli lijek, niti su blizu konačnom otkriću, znanstvenici se slažu kako će ovo imati značajan utjecaj na budućnost.

„Danas je proces od ideje do stvaranja i testiranja lijeka dosta brži. Već sada mogu vidjeti novi način pomoću kojeg ćemo živjeti dulje nekih 25 godina. Rezultat ne bi bio besmrtnost, već dulji i zdraviji život bez bolesti", kaže Bambara.

VIDEO - Replikacija DNK

U ovoj animaciji možete vidjeti proces replikacije DNA objašnjen na vrlo jednostavan i vizualno lijepo prezentiran način.