Znanstvenici stvorili shizofrenično računalo

Najčuvenije računalo s psihičkim poremećajem bio je HAL 9000 iz kultnog filma Odiseja 2001. Do greške u njegovom razmišljanju, zbog koje su stradali astronauti došlo je uslijed kvara, no teksaški znanstvenici su odlučili namjerno stvoriti svoj ludi kompjuter za medicinska istraživanja.

Računalni znanstvenici Sveučilišta u Austinu, Texas, proizveli su neuralnu mrežu naziva DISCERN koja računalu omogućuje učiti prirodni jezik. Znanstvenici su ga napunili mnoštvom jednostavnih priča, naučivši ga da ih pohranjuje kao korelaciju između riječi i rečenica, nešto slično kako bi i osoba učila priče. Potom su krenuli ispočetka, podižući DISCERN-u sve brže razinu učenja, kako bi asimiliralo riječi u čim većoj brzini, bez ignoriranja smetnji u podacima.

Ovaj eksperiment ja nastao stoga što neki stručnjaci za mentalno zdravlje vjeruju kako shizofreničari ne mogu zaboraviti ili ignorirati stimulativne poticaje koliko je potrebno, pa zbog toga imaju poteškoća pri sintetiziranju i procesuiranju prave informacije. Ovaj fenomen "hiper-učenja" kod njih uzrokuje gubitak individualnih priča, brišući razmak između stvarnosti i iluzije. Ključni faktor u procesu razumijevanja i razdvajanja iskustava je neurotransmiter u mozgu poznat kao dopamin. Naredbom računalu da "manje zaboravlja", znanstvenici su stvorili okidač koji djeluje poput preplavljivanja sustava dopaminom, izazvavši zbrku u njegovoj sposobnosti povezivanja između riječi, rečenica i događaja.

"DISCERN se počeo stavljati u središte fantastičnih deluzijskih priča čiji elementi su ukomponirani iz drugih priča za koje su mu rekli da ih se prisjeti, što je rezultiralo da se računalo između ostaloga osjeti odgovornim za teroristički bombaški napad", kaže se u izvještaju Sveučilišta u Austinu.

"Ovaj eksperiment ne dokazuje hipotezu o hiper-učenju, ali joj daje dodatno uporište", kažu znanstvenici, koji su rad o svojem poludjelom računalu objavili u časopisu Biological Psychiatry. Njihovo istraživanje također pokazuje kako neuralne mreže mogu biti korisne u razumijevanju procesuiranja informacija u mozgu.

Možda niste znali

SHIZOFRENIJA

Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje.

Pojam shizofrenija dolazi od grčkih riječi schizo (podijeliti, cijepati) i phrenos, (razum, duša) i može se prevesti kao podijeljeni razum ili rascjep duše.

Prvim znakom shizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutarnjih od vanjskih iskustava. Ljudi oboljeli od shizofrenije mogu se tužiti da doživljavaju halucinacije (ili se može vidjeti da reagiraju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja nam otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biokemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.

Status shizofrenije nekima je dvojben, jer ističu manjak objektivnosti prilikom dijagnosticiranja bolesti. Trenutno ne postoji objektivan biološki test za shizofreniju, dijagnoza se bazira na iskazu pacijenta kombiniranom s opažanjima psihijatra, odnosno druge odgovorne osobe.

Unatoč svom imenu, shizofrenija ne uključuje poremećaj podijeljene osobnosti, i ne valja ju miješati s poremećajem raspada (disociranja) identiteta (koji se često prikazuje u filmovima i drugim oblicima popularne kulture). Također nisu povezani shizofrenija i agresivno ponašanje.

Jedan stupanj ili grana shizofrenije bazira se na paničnom strahu od nekoga ili nečega.

Shizofrenija se tijekom godina više tretira kao psihološki pojam, ali uvijek postoji povezanost sa životnom pričom i s određenim problemima.