Znanstvenici otkrivaju hranu koja usporava starenje mozga

Razumijevanje bioloških procesa starenja moglo bi nam pomoći da živimo dulje i ostanemo čim dulje zdraviji, a nova studija povezuje brzinu kojom naš mozak stari s hranjivim tvarima u našoj prehrani.

Istraživači sa Sveučilišta Illinois i Sveučilišta Nebraska-Lincoln mapirali su skeniranje mozga u odnosu na prehrambeni unos na 100 dobrovoljaca u dobi između 65 i 75 godina, tražeći povezanost između određenih dijeta i sporijeg starenja mozga.

Identificirali su dva različita tipa starenja mozga, kategorizirana u dva fenotipa zdravlja mozga na temelju hijerarhijskog grupiranja. Jedan fenotip pokazao je ubrzanu stopu starenja, dok je drugi pokazao sporije starenje od očekivanog.

Sporije starenje povezano je s unosom hranjivih tvari sličnim onom koji biste dobili mediteranskom prehranom, za koju su prethodne studije pokazale da je jedna od najboljih za naše tijelo. 

"Istraživali smo specifične biomarkere hranjivih tvari, kao što su profili masnih kiselina, za koje je u znanosti o prehrani poznato da potencijalno nude zdravstvene prednosti", kaže neuroznanstvenik Aron Barbey sa Sveučilišta Illinois.

"Ovo je u skladu s opsežnim istraživanjem na terenu koje pokazuje pozitivne zdravstvene učinke mediteranske prehrane, koja naglašava hranu bogatu ovim korisnim nutrijentima."

Ono što je važno, istraživači se nisu oslanjali na sudionike studije u izvješćivanju o njihovoj prehrani. Umjesto toga, analizirali su uzorke krvi kako bi potražili biomarkere hranjivih tvari, čvrste znanstvene dokaze o tome što su te starije osobe jele i pile.

Masne kiseline, poput onih u ribi i maslinovom ulju, te antioksidansi poput vitamina E, prisutni u špinatu i bademima, bili su među identificiranim korisnim biomarkerima, kao i karotenoidi, biljni pigmenti pronađeni u mrkvi i bundevi, za koje je ranije utvrđeno da snižavaju upale u tijelu i štite stanice od oštećenja.

Još jedan koristan biomarker povezan sa sporijim starenjem u ovom istraživanju bio je kolin, koji se u visokim koncentracijama nalazi u žumanjcima jajeta, mesu iz iznutrica i sirovoj soji. 

Istraživači su procijenili starenje mozga pomoću MRI skeniranja mozga i kognitivnih procjena. Ovaj par pristupa dao je sliku praktične mentalne agilnosti zajedno sa suptilnijim detaljima konfiguracije neurona.

Tim sada želi pratiti klinička ispitivanja tijekom značajnog vremenskog razdoblja kako bi vidjeli kako prehrana može utjecati na starenje mozga. Moguće je da jednostavna podešavanja onoga što jedemo mogu pomoći u smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.

"Ova studija identificira određene uzorke biomarkera hranjivih tvari koji obećavaju i imaju povoljne veze s mjerama kognitivnog učinka i zdravlja mozga", kaže Barbey, direktor Centra za mozak, biologiju i ponašanje na Sveučilištu Nebraska-Lincoln.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature npj Aging možete pronaći na ovoj poveznici.