Znanstvenici napravili prevoditelj roktanja svinja

Znanstvenici Sveučilišta u Copenhagenu bavili su se doslovno svinjarijama. Svatko tko se ikada našao u blizini svinjca zna da domaće svinje iskazuju visoko sofisticirane varijante vokalnih izričaja. Prijašnje studije su otkrile povezanost zvukova visokih frekvencija poput cike i vrištanja s negativnim emocijama, dok su roktanja niskih frekvencija bila povezana s pozitivnim ili neutralnim emocijama, no između ta dva ekstrema postoji čitav niz zvukova koji su manje rastumačeni.

Istraživači su stoga razvili algoritam koji može prevoditi glasanje svinja u njihova emocionalna stanja, za koji kažu da bi mogao biti koristan za praćenje svinja na farmama u realnom vremenom.

Novo istraživanje prvo je imalo za cilj razumjeti široku lepezu svinjskih vokalizacija. Kako bi to učinili, istraživači su katalogizirali 7.414 različitih zvukova svinja, prikupljenih od 411 životinja.

Svaki zvuk svinje bio je popraćen pomnim promatranjem ponašanja i, gdje je bilo moguće, praćenjem otkucaja srca kako bi se uspostavile pozitivne ili negativne emocionalne asocijacije.

Proučavani su pozitivni scenariji, poput sisanja praščića ili igranja s igračkama, a praćeni su i emocionalno negativni scenariji, uključujući tučnjave, odvajanje od obitelji i klanje.

Općenito, nalazi su potvrdili prethodna opažanja koja povezuju visokofrekventne pozive s negativnim emocionalnim stanjima i zvukove niske frekvencije s pozitivnim emocionalnim stanjima. Međutim, istraživači su otkrili značajan broj zvukova koji nisu bili u korelaciji s tom jednostavnom razlikom.

Utvrđeno je da su dvije posebne akustičke karakteristike jednako važne kao i frekvencija u razumijevanju emotivnih stanja - trajanje i brzina modulacije amplitude. Na primjer, utvrđeno je da visokofrekventno cviljenje predstavlja pozitivnu emociju kada je kratko s nekoliko amplitudnih modulacija.

"Postoje jasne razlike u pozivima svinja kada gledamo pozitivne i negativne situacije", objasnila je Elodie Briefer, autorica studije sa Sveučilišta u Kopenhagenu. "U pozitivnim situacijama pozivi su daleko kraći, s manjim fluktuacijama u amplitudi. Točnije, grcanje počinje visoko i postupno se smanjuje."

Istraživači su zatim pomoću neuronske mreže razvili algoritam koji može prevesti emocionalne karakteristike svinjskih zvukova. U ovoj studiji s dokazom koncepta istraživači tvrde da početna iteracija algoritma može ispravno prevesti svinjske emocije iz njihovih zvukova s 92 posto točnosti.

Dugoročni cilj bi, prema istraživačima, bio razviti neku vrstu aplikacije koja može pratiti emocionalna stanja komercijalnih svinja u stvarnom vremenu. Briefer također pretpostavlja da je njihova analitička metoda prenosiva na druge vrste sisavaca, sugerirajući mogućnost svojevrsnog univerzalnog prevoditelja koji bi mogao pratiti životinjske emocije prema zvukovima koje ispuštaju.

"Istrenirali smo algoritam za dekodiranje svinjskog roktanja", kaže Briefer. "Sada nam je potreban netko tko želi razviti algoritam u aplikaciju koju farmeri mogu koristiti za poboljšanje dobrobiti svojih životinja."

Znanstvenu studiju objavljenu u časopisu Scientific Reports možete pronaći na ovoj poveznici.