VIDEO: Sateliti u procjeni katastrofe u Turskoj i Siriji

Početni potres magnitude 7,8 u jugoistočnoj Turskoj i sjevernoj Siriji bio je praćen još jednim od 7,7 magnitude, uzrokujući široko razaranje u obje zemlje. Broj poginulih u potresima porastao je do sada na više od 33.000, i nastavlja rasti dok spasioci žure u potrazi za preživjelima zarobljenima ispod ruševina.

Početni potres 6. veljače, jedan od najsnažnijih seizmičkih potresa koje je regija doživjela unazad jednog stoljeća, proizašao je iz rasjedne linije otprilike 18 km ispod površine. Ova mala dubina znači da je potres proizveo snažno podrhtavanje koje je zahvatilo područja stotinama kilometara od epicentra, oko 23 km istočno od Nurdagija, u pokrajini Gaziantep.

Drugi potres uslijedio je oko devet sati kasnije, pogodivši turski grad Ekinözü, oko 60 km sjeverno, sa stotinama manjih naknadnih potresa koji su se dogodili u narednim danima.

Kao odgovor, turske vlasti, zajedno s Ujedinjenim narodima i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, aktivirale su Međunarodnu povelju "Svemir i velike katastrofe". Kombiniranjem sredstava za promatranje Zemlje različitih svemirskih agencija, Povelja osigurava satelitske slike pogođenih područja kako bi se definirao opseg katastrofe i podržali lokalni timovi u njihovim naporima spašavanja.

Nakon aktivacije povelje isporučeno je više od 350 kriznih slika iz 17 svemirskih agencija diljem svijeta. Mogu se koristiti za izradu karata štete kako bi se pomoglo u procjeni utjecaja opasnosti i upravljanju akcijama pomoći u pogođenim područjima, kao što objašnjava Philippe Bally, predstavnik ESA-e u Međunarodnoj povelji "Svemir i velike katastrofe" u ovom videu.

Spasitelji mogu koristiti satelitske mape kako bi se orijentirali među ruševinama, odredili kojim cestama ići, koje mostove izbjegavati u slučaju urušavanja. Podaci će im pomoći da ih upute do uništenih zgrada u udaljenim područjima, gdje je pomoć teško dobiti.

Uz Povelju je aktivirana i Copernicus Emergency Mapping Service (CEMS) usluga, koja ima sporazum o suradnji za dijeljenje podataka i suradnju s Poveljom, te također koristi opažanja s više satelita za pružanje mapiranja na zahtjev.

U ovom slučaju karte ocjenjivanja štete pokazuju geografski opseg oštećenih područja. Usluga je koristila optičke slike visoke rezolucije, uključujući one s 20 područja od interesa koje pokrivaju područje od 664 četvorna kilometra.

Pored toga, radarske slike sa satelita omogućuju znanstvenicima promatranje i analizu učinaka koje potresi imaju na kopno. Misija Copernicus Sentinel-1 nosi radarski instrument koji može osjetiti tlo i 'vidjeti' kroz oblake, bilo danju ili noću.

Sa svojim 250 km širokim pojasom preko kopnenih površina, Sentinel-1 daje znanstvenicima široki pregled pomaka, dopuštajući im da ispitaju pomake tla uzrokovane ovim potresom i razviju znanstveno znanje o potresima.

Istraživači koriste tehniku ​​poznatu kao interferometrija za usporedbu pogleda na područje prije i poslije nakon što ga je pogodio potres. U ovom slučaju, podaci sa Sentinela-1 kombinirani su za mjerenje pomaka površine ili promjena na tlu koje su se dogodile između dva snimanja. To dovodi do interferograma koji pokazuje šareni interferencijski (ili rubni) uzorak i omogućuje znanstvenicima kvantificiranje površinskog pomaka.

Interferogram, izračunat korištenjem snimanja Sentinel-1 28. siječnja i 9. veljače, otkriva deformaciju velikih razmjera između Marasa i Antakye s rubovima visokog gradijenta i niskom koherencijom duž doline Karasu. Prema Ziyadinu Çakıru, s Odsjeka za geologiju Tehničkog sveučilišta u Istanbulu, interferogram Sentinel-1 ukazuje da je rasjed Istočne Anatolije puknuo tijekom prvog potresa. Preliminarna analiza također pokazuje do nekoliko metara klizanja rasjeda na Zemljinoj površini.

"Takve karte pomaka piksela iz Sentinela-1 i Sentinela-2 iznimno su korisne za precizno određivanje lokacija površinskih pukotina uslijed potresa, mjerenje površinskog klizanja i procjenu distribucije štete koji su ključni za bolje razumijevanje ove katastrofe.", dodaje Ziyadin Çakır.

Izvor: ESA