Stvaranje supersluha genetskim inženjeringom

Studija instituta Michigan Medicine na Sveučilištu Michigan uspjela je proizvesti supersluh kod miševa, dok je također poduprla hipotezu o uzroku gubitka sluha kod ljudi.

Istraživači su za stvaranje supersluha promijenili ekspresiju Ntf3 gena kako bi povećali broj sinapsi između unutarnjih stanica dlačica i neurona.

Unutarnje stanice dlačica postoje unutar pužnice i pretvaraju zvučne valove u signale koji se šalju putem tih sinapsi do mozga.

Ovaj put stvorene su i proučavane dvije skupine mladih miševa: jedna u kojoj su sinapse bile smanjene, a druga s miševima s nadnormalnim sluhom u kojoj su sinapse povećane.

"Prethodno smo tu istu molekulu koristili za regeneraciju sinapsi izgubljenih zbog izloženosti buci kod mladih miševa i za poboljšanje sluha kod srednjovječnih miševa, kada su već počeli pokazivati ​​znakove gubitka sluha povezanog sa starenjem”, rekao je dr. Gabriel Corfas, ravnatelj Instituta Kresge, koji je vodio istraživački tim. 

"Ovo sugerira da ova molekula ima potencijal poboljšati sluh kod ljudi u sličnim situacijama. Novi rezultati pokazuju da će regeneracija sinapsi ili povećanje njihovog broja poboljšati njihovu slušnu obradu."

Obje skupine miševa podvrgnute su Gap-Prepulse Inhibition testu, koji mjeri njihovu sposobnost otkrivanja vrlo kratkih slušnih podražaja.

Za ovaj test, ispitanik se stavi u komoru s pozadinskom bukom, zatim se glasan ton koji zastraši miša pojavi sam ili mu prethodi vrlo kratka tiha pauza.

Taj razmak, kada ga otkrije miš, smanjuje reakciju zaprepaštenja. Istraživači zatim određuju koliko dug mora biti tihi razmak da bi ga miševi otkrili.

Miševi s manje sinapsi zahtijevali su mnogo duži tihi razmak. Taj rezultat podupire hipotezu o odnosu između gustoće sinapsi i iznenadnog gubitka sluha kod ljudi.

Iznenadni gubitak sluha opisuje poteškoće sa sluhom koje se ne mogu otkriti standardnim testiranjem.

Osobe s iznenadnim gubitkom sluha mogu imati problema s razumijevanjem govora ili razaznavanjem zvukova u prisutnosti pozadinske buke. A rezultati testa Gap-Prepulse Inhibicije prethodno su pokazali korelaciju sa slušnom obradom kod ljudi.

Manje očekivani su, međutim, rezultati ispitanika s povećanim sinapsama. Ne samo da su pokazali pojačane vršne vrijednosti izmjerenog akustičnog odgovora moždanog debla, već su miševi također bili bolji na testu Gap-Prepulse Inhibition, što ukazuje na sposobnost obrade povećane količine slušnih informacija.

"Neki neurodegenerativni poremećaji također počinju gubitkom sinapsi u mozgu", rekao je Corfas. "Stoga bi lekcije iz studija o unutarnjem uhu mogle pomoći u pronalaženju novih terapija za neke od ovih razornih bolesti kod ljudi."

Znanstveni rad objavljen u časopisu PLOS Biology možete pronaći na ovoj poveznici.