Rashladni uređaji na sunčevu energiju

Uskoro biste u dućanu na omotu sladoleda mogli pronaći poruku "ohlađeno sunčevom energijom". Tehnologija rashladnih uređaja koji rade na solarnu energiju mogla bi prije svega uvelike pomoći zemljama trećeg svijeta, gdje svježina namirnica često može predstavljati granicu između bolesti i zdravlja, života i smrti. Njemački znanstvenici s Instituta za solarnu energiju Fraunhofer, tvrde kako je solarno hlađenje već postalo realnost, te bi se moglo već primjenjivati u zemljama s vrlo toplom klimom, poput Tunisa i Maroka.  “Tehnologija solarnog hlađenja vrlo je korisna u zemljama s mnogo sunčanih dana, naročito u udaljenim područjima gdje je konvencionalan način hlađenja nemoguć zbog nepostojanja nekog drugog izvora energije”, izjavio je znanstvenik instituta Thomas Nunez, dodavši kako je solarno hlađenje i u službi očuvanja prirode, te znatno smanjuje potrebu za električnom energijom koja je potrebna za rad konvencionalnih rashladnih uređaja.

Znanstvenici su u jednoj vinariji u Tunisu postavili velike solarne kolektore u cilju prikupljanja sunčeve energije, koja potom grije vodu u posebnom spremniku na 200 stupnjeva celzijusa, a ona toplinskom energijom pokreće sustav za hlađenje pod nazivom "Chiller". Sustav na kraju hladi vodu namijenjenu za hlađenje bačvi u kojima se fermentira vino. "Ovaj sustav ne funkcionira tako da sunčevu energiju pretvara u struju, već se hlađenje pokreće vrućinom", navode znanstvenici. Veliki broj takvih i sličnih pokusa u kojima je korištena solarna energija za hlađenje prostorija ili čitavih zgrada, pokazao je kako solarni sustav hlađenja troši 50-80% manje energije u odnosu na tradicionalne rashladne uređaje.  Znanstvenici naglašavaju kako je vrlo važno ljudima polako približiti ovu tehnologiju i ukazati na njezine ekološke prednosti, jer ne sadrži kloro-fluoro-ugljik koji uništava ozon i 12.000 puta je štetniji od ugljičnog dioksida.

Cijena protiv tehnologije

Iako se pokazala ekološki efikasnom, znastvenici upozoravaju kako tehnologija solarnog hlađenja još nije spremna za veliko tržište, jer su troškovi za instaliranje ovih kompliciranih sustava vrlo veliki. Naime, za jednu kuću u Njemačkoj ili Austriji, takav sustav bi koštao između 30.000 i 40.000 eura, što je znatno više od opremanja tradicionalnim rashladnim i klima uređajima.“Mislim da će potražnja za solarnim rashladnim uređajima biti u industrijskim korporacijama, naročito u kompanijama koje imaju svoja sjedišta u zemljama s velikim brojem sunčanih dana poput Afrike”, ističe Nunez.

Mi bismo na ovo dodali kako osim cijene uvođenja, ova tehnologija ima još jedan nedostatak koji znanstvenici ne spominju, a očit je. Naime, sustav uvelike ovisi o vodi, pa se stoga dovodi u pitanje njegovo postavljanje u recimo bliskoistočna ili afrička pustinjska područja gdje vode nema dovoljno ni za piće. Iz tog razloga mislimo kako će zaživjeti isključivo na prostorima gdje postoje uvjeti (voda), dok bi drugdje sunčeva energija bila efikasnija za proizvodnju struje.