Projektu za razvoj inovacija na Ruđeru 440 tisuća kuna

U Kući Europe u Zagrebu svečano je predstavljen projekt "Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković" vrijedan 440 tisuća eura, koji je  usmjeren na jačanje sustava razvoja inovacija na IRB-u s ciljem stvaranja novih konkurentnih proizvoda.

IRB navodi da je cilj ovog projekta doprinijeti unapređenju komercijalizacije rezultata istraživanja prvenstveno na IRB-u, ali i u Republici Hrvatskoj, što uključuje izgradnju odgovarajućih kapaciteta za transfer tehnologije, čime bi se trebalo utjecati na rast javne i institucionalne svijesti o važnosti inovacija i tehnologije za jačanje gospodarske konkurentnosti. O ovom zajedničkom projektu Instituta Ruđer Bošković i konzultantske tvrtke Mreže znanja govorio je  ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić koji je istaknuo kako nažalost, nije novost da je inovacijska kultura u Hrvatskoj zapostavljena.

"Ovakva stagnacija u razvoju inovacija i komercijalizacija rezultata istraživanja rezultat je sustavnog lošeg financiranja znanosti i istraživanja, ali i različitih administrativnih opterećenja, nepoticajnog zakonodavnog okvira, te nedovoljne suradnje tvrtki s istraživačkim organizacijama poput IRB-a.

Iako u posljednjih nekoliko godina broj istraživačkih partnerstva između IRB-a i industrije ima pozitivan trend rasta, što je velikim dijelom uvjetovano i jakim angažmanom znanstvenika IRB-a na europskim projektima koji potiču suradnju s malim i srednjim poduzetnicima - to sve još uvijek nije dovoljno jer uspjeh u komercijalizaciji rezultata istraživanja još uvijek nije na razini međunarodne prakse.

Upravo zato IRB nastoji unaprijediti komercijalizaciju znanja unutar svojih procesa, te utjecati na stvaranje pozitivne inovacijske klime, kao i transfera znanja kroz patente i inovacije kroz brojne interne dokumente koji potiču i vrednuju rad na projektima i komercijalizaciju istraživanja.

S tim ciljem pokrenut je i ovaj projekt IRB-a i Mreže znanja koji će u mnogome redefinirati organizaciju i upravljanje IRB procesom komercijalizacije rezultata istraživanja, suradnju Instituta s gospodarstvom te obuku njegovih zaposlenika i ključnih dionika", rekao je ravnatelj IRB-a.

Dr. sc. Mario Cindrić, predsjednik povjerenstva za intelektualno vlasništvo IRB-a apelirao je na vladu i resorna ministarstva da osnuju fond za financiranje patenata na nacionalnoj razini koji bi odredio kvote za svaku istraživačku instituciju te na taj način omogući stvaranje kvalitetnog patentnog nacionalnog portfelja.

IRB je ujedno predstavio i trenutno stanje s patentima i patentnim prijavama, odnosno portfelj od 15 prihvaćenih patenata, od čega 2 hrvatska, 4  europska, 7 US patenata, te 2 kanadska.

Jedan uspješan primjer je RapidCell metoda koju je razvio tim dr. Cindrića za  brzu, jeftinu i efikasnu identifikaciju patogenih organizama i tumorskih stanica. Ovaj proizvod je u par godina doveden od inicijalnog patenta do finalnog stadija funkcionalnog proizvoda i to preko IPA projekta, i radi se na komercijalizaciji konačnog proizvoda.

Drugi uspješan primjer je dr. Halasz, koji je razvio sustav brzog, preciznog i neinvazivnog praćenja mehaničkog miješanja materijala. Ne samo da se dobio puno kvalitetniji uvid u proces, već se time otkrila i nova vrsta materijala.  Kod dr. Halasza je IRB počeo primjenjivati pristup zapadnih zemalja: ako postoji izvrsna ideja s potencijalom za komercijalizaciju, onda se radi na publikaciji rada i patentuistovremeno.