Mars je već prekriven sa 7 tona ljudskog smeća

U posljednje vrijeme na fotografijama koje nam pristižu s crvenog planeta nalaze se objekti koji zbunjuju znanstvenike koji na njihovo prepoznavanje moraju trošiti svoje dragocjeno vrijeme.

Konkretno radi se o različitim komadima smeća, odnosno ostataka uspješnih ili neuspješnih misija, poput zaštitnih termalnih štitova letjelica za ulazak u atmosferu, padobrana, dijelova rovera i različite opreme koja je iz raznoraznih razloga završila u pustošima Marsa.

Ljudi Mars istražuju više od 50 godina, a do sada smo na njegovu površinu doveli 18 misija i objekata izrađenih na Zemlji. Neke od tih misija još uvijek su u funkciji, no nakon 5 desetljeća istraživanja, čovječanstvo je po starom dobrom običaju počelo sve više gomilati razno smeće.

Svaka misija na Marsovu površinu sadrži modul koji štiti letjelicu, a on koristi toplinski štit i padobran za meko slijetanje. Prilikom prolaska kroz atmosferu Marsa letjelica odbacuje modul i brojne dijelove sustava za slijetanje koji se rasprše na velikom području. Prilikom pada na tlo, oni se razbijaju u manje dijelove i tako dobivate sve više komadića smeća koje sve više nalikuje ilegalnim odlagalištima otpada na Zemlji.

Pored toga, bilo je i misija koje nisu dobro završile, poput europskog landera Schiaparellija koji se razbio na komadiće pri slijetanju, što je stvorilo obilje smeća koje su Marsove pješčane oluje raširile po velikim područjima Marsova tla.

Nadalje, na Marsu se nalaze neaktivne letjelice koje su odavno prestale raditi, uključujući Mars 3 lander, Mars 6 lander, Viking 1 lander, Viking 2 lander, Sojourner rover, nedavno izgubljeni lost Beagle 2 lander,  Phoenix lander,  Spirit rover i nedavno "preminuli" Opportunity rover. Obzirom da su većinom neoštećeni, ti se objekti mogu smatrati više povijesnim reliktima nego smećem.

Iza rovera koji se još uvijek kreću Marsom, ostaje obilje odvaljenih dijelova kotača, amortizera, vijaka, dijelova opreme za bušenje, pa čak i dijelova kamera i komunikacijskih sustava.

NASA je izračunala da je na Mars ukupno sa Zemlje stiglo 9.979 kg tereta, a kada se od toga odbije težina misija koje su još u funkciji, ispada da smo crveni planet već zagadili sa 7,1 tonom smeća.

Ako se pitate zbog čega je smeće na Marsu problem, znanstvenici će vam reći da postoji sve veća opasnost od kontaminacije uzoraka koje prikupljamo ili ćemo prikupljati, a da ne govorimo koliko će smeća završiti u pustopoljinama Marsa kada na njega jednog dana stignu ljudi.

Koliko god nam se ovo činilo kao mali problem, trebamo se osvrnuti na orbitu Zemlje u kojoj već kruže tolike količine smeća da mogu opasno ugroziti svemirske misije, letjelice, pa čak i Međunarodnu svemirsku postaju koja se svako malo mora micati da je smeće ne bi opasno oštetilo i ugrozilo živote astronauta.

Možda bi gradonačelnik Zagreba trebao donirati koji paket plavih vrećica NASA-i.