Kineski rover otkrio dokaze o nedavnoj vodi na Marsu

Prema brojnim dosadašnjim istraživanjima, površina Marsa u davnoj povijesti je sadržavala prilično velike količine tekuće vode, uslijed čega je Crveni planet imao potpuno drugačiji okoliš u odnosu na današnje suho i negostoljubivo okruženje.

To postavlja neka od glavnih pitanja za znanstvenike, uključujući kada je ta voda nestala, kako i zašto, krije li se još uvijek negdje i najveće među svim pitanjima, je li na Marsu ikada bilo života.

Međutim, moderni hidroklimatski uvjeti na Marsu ostaju zagonetni, budući da su objašnjenja za formiranje promatranih oblika reljefa dvosmislena. Kineski istraživači koji rade na misiji Zhurong rovera izvještavaju o korama, pukotinama, agregatima i svijetlim poligonalnim grebenima na površinama hidratiziranih dina bogatih solju područja južne ravnice Utopia Planitia.

Pretpostavlja se da su te površinske značajke nastale prije 1,4 do 0,4 milijuna godina. Vjetar i CO2 procesi smrzavanja mogu se isključiti kao mogući mehanizmi. Umjesto toga, najvjerojatniji uzrok je slana voda od otopljenog mraza/snijega. Ovo otkriće baca svjetlo na vlažnije uvjete moderne marsovske klime i pruža kritične tragove za buduće istraživačke misije u potrazi za znakovima života, posebno na niskim geografskim širinama s relativno toplijim, prihvatljivijim površinskim temperaturama.

Je li nedavno postojala tekuća voda na suvremenoj površini Marsa, ključno je pitanje za razumijevanje nedavne klimatske evolucije polarnih ledenih kapa, nastanjivog okoliša, pa čak i potencijala za život na Marsu. Prethodne studije pokazuju da je na ranom Marsu postojalo obilje tekuće vode, međutim, kako je rana atmosfera nestala, klima i okoliš na Marsu pretrpjeli su značajne promjene, s rezultirajućim uvjetima temperature i tlaka koji su postali nepovoljni za stabilnost tekuće vode na Marsu danas.

Dana 15. svibnja 2021., Zhurong rover sletio je u južnu Utopiju Planitiju na sjevernoj hemisferi Marsa. Tijekom 9 mjeseci provedeno je sveobuhvatno istraživanje mjesta slijetanja i njegovog okoliša pomoću kamere za navigaciju i teren (NaTeCam), multispektralne kamere (MSCam) i detektora sastava Marsove površine (MarSCoDe). Proučavanjem površinske mikrostrukture, morfologije i kemijskog sastava dina, istraživanje pruža kritične uvide u mogućnost aktivnosti vode na niskim geografskim širinama tijekom suvremenog razdoblja na Marsu.

Ukratko rečeno, Zhurong je  primijetio dine bogate solju s pukotinama i korom, za koje su istraživači rekli da su vjerojatno pomiješane s jutarnjim  mrazom  ili snijegom koji se otapao još prije nekoliko stotina tisuća godina. Njihov procijenjeni vremenski raspon kada su se pukotine i druge značajke dina formirale u  ravnici Utopia Planitia, datira  negdje nakon 1,4  milijuna do prije 400.000 godina ili čak i ranije.

"Mislimo da bi to mogla biti mala količina, ne više od filma vode na površini", rekao je koautor studije Xiaoguang Qin s kineskog Instituta za geologiju i geofiziku. Valja naglasiti da rover nije izravno otkrio nikakvu vodu u obliku inja ili leda, ali Qin je rekao da računalne simulacije i promatranja drugih letjelica na Marsu pokazuju da čak i danas u određeno doba godine uvjeti mogu biti pogodni za pojavu vode.

Ovo otkriće je od velike važnosti za buduću potragu za vodom i životom na Marsu te ukazuje da bi se istraživanja trebala usmjeriti prema nižim geografskim širinama, mada se do sada smatralo da bi trebala biti usmjerena isključivo prema višim.

Studiju kineskih znanstvenika objavljenu u časopisu Science Advances možete pronaći na ovoj poveznici.