Izlijevanje svježe vode u Arktik moglo bi ohladiti Europu

Znanstvenici Centra za polarno promatranje i modeliranje (CPOM) na Sveučilištu College London i iz Britanskog nacionalnog oceanografskog centra, proučavali su podatke i snimke s ESA-inih satelita ERS-2 i Envisat, kako bi mjerili površinu mora na zapadnom Arktiku od 1995. do 2010. godine.

Rezultati koje su objavili u znanstvenoj publikaciji Nature Geoscience poprilično su iznenadili znanstvenu javnost širom svijeta.

Naime, prema podacima satelita Europske svemirske agencije, površina mora na tom području je tijekom 15 godina narasla za 15 cm, a volumen svježe vode se povećao za nekih 8.000 kubičnih kilometara, što iznosi oko 10% čitave svježe vode u Arktičkom oceanu. Znanstvenici kažu kako je do ovoga došlo najviše zahvaljujući snažnim arktičkim vjetrovima poznatim kao Beaufort Gyre. U slučaju da vjetrovi promjene smjer, znanstvenici kažu kako bi to moglo izazvati veliko izlijevanje svježe vode u sjeverni Atlantik, što bi utjecalo na usporavanje golfske struje i u konačnici prouzrokovalo hlađenje Europe. "Kada smo proučavali ove podatke godinu za godinom, postalo je očitim da visinske promjene na površini mora ne prate uvijek djelovanje vjetra, stoga tražimo razloge zbog kojih do toga dolazi", izjavila je Katharine Giles, znanstvenica CPOM-a. "Naš sljedeći korak je istražiti kako promjene na zaleđenoj površini mogu utjecati na odnos između atmosfere i mora", dodaje.Znanstvenici za sada ne žele spekulirati o tome da bi upravo posljedice ove pojave mogle dovesti do nastanka novog ledenog doba.