EUMETSAT: Kako u Hrvatskoj raditi za satelitsku industriju

Europska organizacija za eksploataciju meteoroloških satelita EUMETSAT je međuvladina organizacija stvorena međunarodnom konvencijom u koju je uključeno ukupno 30 europskih država članica, među kojima je i Hrvatska.

Glavni cilj EUMETSAT-a je uspostaviti, održavati i iskorištavati europske sustave operativnih meteoroloških satelita, što se odnosi na korištenje satelitskih podataka za znanstvene i poslovne svrhe.

U Zagrebu je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, održana konferencija EUMETSAT-a čiji cilj je bio upoznati javnost i prije svega domaće tvrtke s mogućnostima za uključivanje hrvatskoga gospodarstva i znanosti u EUMETSAT-ove projekte.

Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac rekla je da obzirom na brojne primjere hrvatskih tvrtki sa svjetskim poznatim inovacijama vjeruje da hrvatska poslovna i znanstvena zajednica nesumnjivo posjeduju potencijale i znanja za uključivanje u projekte EUMETSAT-a. Naglasila je da domaće tvrtke svoje prilike moraju tražiti u natječajima koji većinom uključuju suvremene tehnologije vezane uz praćenje rezultata satelitskih mjerenja, održavanje sustava, informatičku podršku, instalacijske radove, ali i poslove održavanja poslovnih zgrada, nabavke opreme i uredskog materijala.

Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Branka Ivančan-Picek je kazala da je Hrvatska članica EUMETSAT-a od 2006. te da je iz tog članstva DHMZ izvukao puno koristi, pa se nada da će ovaj sastanak proširiti tu suradnju i na druge sektore.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić je rekao da hrvatska javnost ima krivu percepciju našeg gospodarstva i znanosti kao nekompetitivnih van naših granica. „To je pogrešno, ja sam uvjeren da imamo struku koja je na svjetskoj razini. Granice su otvorene i nije više dovoljno biti konkurentan samo nacionalno, već i globalno. Zato je naš cilj internacionalizacija i želimo da se što više naših znanstvenika i poduzetnika orijentira na međunarodne natječaje i projekte“, poručio je Antičić.

"Proračun EUMETSAT-a za 2018. iznosio je 722 milijuna eura, a od toga su oko 60 milijuna utrošili na ugovore za usluge i radove. Hrvatske tvrtke imaju priliku uzeti dio tog kolača", moglo se čuti na konferenciji.

Prvi govornik sa strane EUMETSAT-a bio je Vincent Gabaglio iz ureda za informacije EUMETSAT-a koji je sve okupljene upoznao s čitavom infrastrukturom ove europske organizacije, satelitima koji se koriste, opremom i instrumentima koji su na njih postavljeni te bivšim, postojećim i budućim projektima koji se kreću od prikupljanja podataka za meteorologiju, monitoriranja Zemlje, praćenja požara, klimatskih promjena, zagađenosti i prirodnih katastrofa, pa sve do korištenja podataka za specifične poslovne potrebe u agronomiji, ribarstvu i drugim gospodarskim područjima. Tijekom prezentiranja uloge i aktivnosti EUMETSAT-a, naglasio je da u svom radu pruža brojne komercijalne prilike za tvrtke. „Naši sateliti se smatraju infrastrukturom i u njih imamo značajna ulaganja.

Uz taj hardverski dio, bitan aspekt našeg posla je i distribucija podataka klijentima te suradnja s drugim svjetskim agencijama iz SAD-a, Kine i Indije“, rekao je Gabaglio. Na naše pitanje jesu li podaci koje prikupljaju EUMETSAT-ovi sateliti "otvoreni", odnosno mogu li ih svi koristiti, rekao je da većini podataka, posebice onih za potrebe znanosti i društveno korisne aktivnosti mogu pristupiti svi iz akademskih zajednica, meteoroloških organizacija i tvrtki, no postoje određene vrste podataka, recimo onih u velikim količinama (big data) kojima se ne može pristupiti u realnom vremenu i besplatno. "

Podatke koje žele tvrtke za svoje komercijalne aplikacije naplaćujemo", izjavio je Gabaglio za Vidi i potvrdio nam da je to jedan od poslovnih modela organizacije EUMETSAT, ali i poslovnih modela tvrtki koje podacima opskrbljuju biznise, industrije i druge poslovne subjekte koji ih koriste za svoje potrebe.

Nakon Gabaglija za govornicu je došao zamjenik direktora za ugovore EUMETSAT-a Patrick Franc, koji je govorio o sustavima javne nabave, apliciranju za poslove u EUMETSAT-u, administrativnim procedurama i poslovnoj tematici namijenjenoj tvrtkama.

"U javnim nabavama se vodimo principima otvorene konkurencije i najbolje vrijednosti za novac. Dakle, uz cijenu gledamo i na kvalitetu, troškove održavanja te garancije. U idućih godinu i pol dana imat ćemo nekoliko natječaja, prvenstveno za usluge tehničke podrške i održavanja", najavio je Franc i pozvao zainteresirane da na stranicama EUMETSAT-a prouče uvjete sudjelovanja na natječajima i pojedinosti koje su potrebne za uspješnu prijavu.

Također je rekao da EUMETSAT za sada putem sustava javne nabave ne prihvaća prijave za projekte u vrijednosti manjoj od 100.000 eura, što smo mi shvatili tako da poslovati s EUMETSAT-om možete samo ako imate resurse i znanje za velike projekte, no svakako bismo svim zainteresiranim tvrtkama i pojedincima preporučili da dobro prouče stranice EUMETSAT-a po tom pitanju.

Zadnja govornica na konferenciji bila je znanstvenica Rosemary Munro iz CAM Atmospheric Composition Mission odjela, koja je govorila o znanstvenim aktivnostima u EUMETSAT-u, odnosno predstavila koncepte znanstvenih projekata kroz vremenske okvire, odnosno srednjoročne roadmapove, istakla neke primjere razvoja projekata te nas upoznala sa satelitskim programima iduće generacije poput Meteosat Third Generation (MTG) satelita koji bi trebali stići u orbitu Zemlje 2022. godine i EUMETSAT Polar System Second Generation (EPS-SG) satelita koji su planirani za 2023. godinu.

Također je predstavila i statuse znanstvenih "roadmapova", odnosno projekata koji su u tijeku, uključujući Aerosols, projekt čiji je cilj praćenje i mjerenje aerosoli, odnosno suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu koji u Zemljinu atmosferu dolaze prirodnim procesima (na primjer kondenzacijom vodene pare, vulkanskom aktivnošću, vjetrom) ili ljudskim djelovanjem (na primjer izgaranjem fosilnih goriva) i utječu na promjenu klime i na zdravlje ljudi. Nadalje, među projektima su praćenje vjetrova i izrada njihovih 3D modela, praćenje i mjerenje stakleničkih plinova, izrada meteoroloških vizualizacija visoke razlučivosti, pa čak i praćenje i vizualizacija munja.

Rosemary nam je prezentirala video snimke bljeskanja munja bez obzira na pokrivenost neba oblacima, odnosno tehnike snimanja koje omogućuju sofisticirani instrumenti EUMETSAT-ovih satelita. Projekti također uključuju razvoj praćenja i prognoze "svemirskog vremena i preciznog utvrđivanja pozicije u orbiti, kao i atmosfersku kemiju te čitav niz istraživanja i mjerenja vezanih uz klimatske promjene, uključujući praćenje razine mora na raznim područjima, pa smo tako saznali da se razina mora ne podiže u istim vrijednostima i istom stopom na svim područjima Zemlje.

Pored toga saznali smo da će 2022. godine u orbitu stići MTG-I sateliti koji će omogućiti brzo snimanje čitave Europe svakih 2,5 minuta, dok će 2024. godine satelit MTG-S izrađivati vremenske 3D kocke, koje će sadržavati temperaturu, vodenu paru, ozon i to svakih 30 minuta iznad Europe te pratiti kvalitetu zraka i atmosfersku kemiju u sinergiji s Copernicus Sentinel-4 instrumentom.

Rosemary Munro smo postavili pitanje hoće li instrumenti EUMETSAT-ovih satelita pratiti i svjetlosno onečišćenje, jer smo se sjetili projekta studentskog satelita FERSAT s FER-a, čiji cilj je o orbitu postaviti satelit koji bi upravo bio u stanju pratiti razine svjetlosnog onečišćenja i čiji će instrumenti moći prepoznati i razlikovati izvore i jačine svjetla, no rekla nam je kao u postojećim planovima nemaju takav projekt. Drugim riječima, FER-ovci su mirni barem još 3 godine dok EUMETSAT ne pokrene nove projekte, a ukoliko uspješno postave svoj satelit u svemir, možda će imati priliku svoju tehnologiju za mjerenje prodati EUMETSAT-u ili raditi svoje projekte za njega, što nam se čini kao konkretna prilika hrvatske znanstvene zajednice za suradnju s EUMETSAT-om.

Nakon konferencije zainteresirane hrvatske tvrtke su imale B2B (business-to-business) razgovore s predstavnicima EUMETSAT-a, pa vjerujemo da ćemo uskoro saznati tko će sve raditi za satelitsku industriju i što joj to Hrvati mogu ponuditi.

Uostalom za satelitsku industriju već radi domaća tvrtka Amphinicy Technologies koja proizvodi softver za satelite, pa smo sigurni da će se željeti uključiti i drugi. Nekako vjerujemo da će se naša inventivnost iskazati i na tom polju pa držimo fige svim tvrtkama koje su potražile informacije iz prve ruke na zagrebačkoj konferenciji.