Brza mikroskopija otkriva električnu aktivnost u mozgu
- Objavljeno u Znanost

Unutar mozga, neuroni računaju generirajući električne impulse. Ti signali putuju kroz neurone, koji su pak povezani u goleme mreže koje kontroliraju moždane funkcije poput senzorne percepcije, formiranja pamćenja i kontrole kretanja.
U napretku koji bi mogao pomoći neuroznanstvenicima u mapiranju tih neuronskih mreža, što bi dovelo do boljeg razumijevanja kako neuronska aktivnost leži u osnovi ponašanja i drugih moždanih funkcija, inženjeri s američkog tehnološkog instituta MIT, izumili su novi mikroskop koji može snimati električnu aktivnost u neuronima raspoređenim po mozgu cijelog organizma.
Koristeći mikroskop koji su prilagodili za brzo snimanje velikim volumenom, istraživači su uspjeli pratiti električnu aktivnost u mozgu u milisekundama. Ova metoda otkrila je obrasce neuronske aktivnosti neurona u mozgu koji su se aktivirali kao odgovor na ultraljubičasto svjetlo.
Kako bi omogućili izravno snimanje napona, istraživači su razvili proteine zvane genetski kodirani indikatori napona, fluorescentne proteine koji se mogu genetski eksprimirati u neuronima. Kada neuron odašilje impuls, protein fluorescira, što se može detektirati fluorescentnim mikroskopom.
U prethodnim radovima, istraživači su koristili ove proteine za snimanje malih populacija neurona, obično se fokusirajući na jedan lokalizirani dio mozga. Do sada nije postojao način snimanja velikog volumena, poput cijelog mozga, s rezolucijom od milisekunde potrebnom za snimanje električnih impulsa iz pojedinačnih neurona.
Kako bi to postigao, MIT-ov tim odlučio je modificirati uobičajeno korišteni mikroskop poznat kao mikroskop sa svjetlosnim slojem. Ova vrsta mikroskopa koristi laserski sloj za osvjetljavanje tankog sloja uzorka. Snimanjem mnogih slojeva u nizu, ova tehnika može generirati 3D slike velikog volumena. Međutim, s prethodnim mikroskopima, skeniranje cijelog volumena trajalo bi predugo da bi se mogli uhvatiti neuronski impulsi u volumenu pri rezoluciji jedne stanice.
Kako bi proces snimanja bio dovoljno brz za snimanje aktivnosti u milisekundama, istraživači su povećali brzinu snimanja slike kamerom mikroskopa, a također su povećali brzinu skeniranja mikroskopa pomoću tehnike koja se naziva daljinsko refokusiranje.
Koristeći ovaj pristup, istraživači su pokazali da mogu skenirati cijeli mozak ribe zebrice 200 puta u sekundi, odnosno jednom svakih pet milisekundi.
Kako bi testirali novi mikroskop, istraživači su modificirali neurone u ličinkama zebrica kako bi eksprimirali indikator napona nazvan Positron2-Kv. Iako su se nadali da će indikator završiti u svakom neuronu, on je proizveo signale u neuronima raspoređenim po cijelom mozgu, pri čemu je otprilike četvrtina neurona pokazivala prihvatljive signale.
Međutim, to je bilo dovoljno za promatranje obrazaca aktivnosti u mozgu. Istraživači su snimali mozak dok se riba odmarala i mogli su promatrati pojedinačne naponske skokove iz neurona, kao i brze nalete skokova.
Osim toga, ova tehnika otkrila je obrasce u načinu na koji se mozak aktivira nakon podražaja poput ultraljubičastog svjetla. Odmah nakon podražaja, uočena je aktivnost u optičkom tektumu, koji prima i obrađuje vizualni unos s mrežnice. Ta se aktivnost širila s jedne strane dijela mozga koji se naziva tektum na drugu. Aktivnost neovisna o podražaju također se javljala u sekvencama preko skupova neurona u malom mozgu i stražnjem mozgu.
Istraživači se sada nadaju povećati postotak neurona koje mogu snimiti u mozgu, kao i brzinu i rezoluciju mikroskopa. Također rade na proširenju upotrebe ove tehnike na druge eksperimentalne modele, uključujući miševe.
Ovaj pristup mogao bi ponuditi neuroznanstvenicima novi način generiranja hipoteza o tome što se događa u mozgu kada se bavi određenim ponašanjima ili o tome kako je moždana aktivnost povezana sa stanjima uma poput sanjarenja.
Znanstveni rad objavljen u časopisu Nature Methods možete pronaći na ovoj poveznici.