Autonomni automobili dobivaju etiku o životu i smrti

Znanstvenici Instituta za kognitivne znanosti na njemačkom Sveučilištu Osnabrück koriste VR simulacije kako bi testirali moralne odluke koje donose ljudi koji sudjeluju u prometu s ciljem razvoja etičke formule koja će se ugrađivati u autonomne automobile kako bi mogli donositi vrlo teške moralne odluke o životu i smrti.

Zamislite iznenadnu situaciju u kojoj vozač u jednom trenutku treba odlučiti hoće li skrenuti ispred pješaka s ceste i riskirati da završi u provaliji, čime riskira svoj život i živote svojih putnika, ili će udariti pješaka, što je jednako grozno, no u konačnici stvara manju štetu. Vjerojatno nitko od nas pouzdano ne zna što bi učinio u takvoj situaciji dok se ona ne dogodi, a još je teže pitanje što će u takvom slučaju učiniti robot koji će nas voziti, jer će se i njemu takve stvari sigurno događati, bez obzira na sve senzore i automatske sustave izbjegavanja sudara kojima se autonomni automobili danas opremaju.

Iz tog razloga njemački znanstvenici razvili su sustav donošenja etičkih odluka koji će se ugrađivati u umjetnu inteligenciju automobila, a biti će posvećen upravo reakcijama u slučajevima neizbježnih nesreća.

Ta, kako je nazivaju, "etička formula", u djeliću sekunde proračunava razne vjerojatnosti i varijable u vezi živih bića i objekata, temeljene na njihovoj "vrijednosti" te na osnovu toga donosi teške odluke koje će stvoriti najblaže moguće posljedice.  

Kako bi razvili taj sustav, znanstvenici su koristili volontere opremljene VR-om kojima su simulirani najgori mogući scenariji događaja u prometu kojih su se, kako kažu, "svi zgražali", pa su morali donositi odluke o životu i smrti ljudi i životinja u situacijama koje su ih stavljale pred velike dileme tijekom virtualne vožnje predgrađem u maglovitom danu.

Rezultati njihovih odluka potom su ubačeni u statističke modele koji su kreirali pravila koja objašnjavaju moralne odluke koje su donosili ljudi. Sustav je na kraju rezultirao etikom koja nalaže autonomnim autima da najviše brige vode oko sigurnosti osoba koje voze i pješaka, posebice djece, ispred recimo životinja i dakako neživih objekata koji mogu biti uništeni u neizbježnom sudaru.

"Sada znamo kako implementirati ljudske etičke odluke u strojeve, no kao društvo još uvijek imamo dvostruku dilemu. Kao prvo, moramo odlučiti hoće li moralne vrijednosti biti uključene u ponašanje strojeva, a a kao drugo,  smiju li se strojevi ponašati kao ljudi", izjavio je profesor Peter Konig, jedan od autora ovog istraživanja.

Drugim riječima, znanstvenici se pitaju trebaju li autonomni sustavi uopće dobiti moralno prosuđivanje imitiranjem prosjeka ljudskog ponašanja.

Pitanje o tome hoće li naši pametni auti dobiti ljudski moralni model ili ne, vjerojatno će tražiti širu raspravu znanosti, politike i javnosti prije nego se ova etička formula počne ugrađivati u robote vozače.

Čitav znanstveni rad o etičkoj formuli za autonomne automobile potražite na ovoj poveznici.