VIDEO: Započinje robotizirana poljoprivreda

  • Objavljeno u POP TECH
image

Na našem ovogodišnjem Vidi Awards 2016 događanju imali smo priliku čuti keynote govornika Matiju Kopića iz tvrtke Farmeron, koja proizvodi softver za upravljanje mliječnim farmama u SAD-u. Kopić je u svojem izlaganju opisao svoju viziju budućnosti uzgoja hrane, koja uključuje već prisutne senzore na životinjama, čiji podaci se obrađuju u Farmeronovom sustavu koji uzgajivaču, distributeru i krajnjem korisniku može odgovoriti na svako pitanje oko zdravlja, podrijetla i hranjenja životinja, pa ćete na primjer uvijek znati od kuda stiže pljeskavica koju jedete, te kako je hranjena životinja od koje je proizvedena.

Pored toga Kopić je spomenuo farme na kojima roboti već sami sade i beru salatu, pa je stoga jasno da bez tehnologije nema ni poljoprivrede budućnosti.

Projektima uzgoja hrane na visokotehnološki način ubrzo će doprinijeti Japanci, koji će iduće godine otvoriti prvu potpuno automatiziranu tvornicu za uzgoj salate u zatvorenom prostoru, koja omogućuje visoku učinkovitost, malu potrošnju energije te 98-postotno recikliranje vode, čime se omogućuje konkurentnost na tržištu uz zanemariv negativni utjecaj po okoliš. Ova farma pod nazivom "Tvornica Keihanna" dnevno će proizvoditi 30.000 glavica salate (ili 10.900.000 glavica godišnje), trošit će 1,20 kWh struje i 0,11 L vode po glavici, a u njoj će raditi samo 25 zaposlenika, čime će ukupni troškovi proizvodnje biti niži za 30%, dok će ugljični otisak biti izuzetno nizak. U tvornici će svi procesi nakon sijanja biti potpuno automatizirani, odnosno sve osim pakiranja i isporuke.   

Pored toga uskoro možemo očekivati i potpuno automatizirane farme na otvorenom, na kojima će roboti traktori 24 sata na dan (danju i noću) obrađivati polja, orati, tanjurati, gnojiti i žeti, dok će rast uroda kontrolirati dronovi opremljeni senzorima i kamerama. Dovođenje robota na farme najavili su mnogi proizvođači poljoprivrednih alata i strojeva, uključujući John Deere, AGCO i CNH Industrial, koji je svoj koncept automatiziranog rada na oranicama predstavio u ovom videu.     

Do koje mjere bi se automatizacija poljoprivrede mogla provoditi svjedoči Hands Free Hectare projekt inženjera iz engleskog Shropshirea koji dolaze sa Sveučilišta Harper Adams. Oni u suradnji s tvrtkom Precision Decisions razvijaju sustav farmi na koje nikada neće trebati kročiti ljudska noga (ili ruka), a prototipe strojeva koji to omogućuju testirati će već iduće godine s namjerom da u ožujku krenu sa sjetvom, a u rujnu obave žetvu.   

Čak ni tradicionalno obrezivanje vinograda u skoroj budućnosti neće biti pošteđeno tehnoloških rješenja, pa u Francuskoj inovator Christophe Millot radi na dvoručnom robotu pod nazivom Wall-Ye koji je u stanju obrezivati vinograd brzinom od 1 reza svake 4 sekunde. Robot posjeduje 6 kamera, među kojima i neke s infracrvenim senzorima, a upravljan je tabletom koji služi kao "mozak operacija". Robot je u stanju i plijeviti travu oko svakog trsa, a posjeduje ugrađenu bateriju koja se puni sunčevom energijom, te je u stanju omogućiti robotu 10-12 sati neprekidnog rada. Kako bi znao što, gdje i kako treba rezati, robot koristi algoritme strojnog učenja, te stalno poboljšava svoj računalni vid.

Nakon što se dronovi već duže vrijeme koriste za nadzor polja i usjeva, znanstvenik dr Vito Trianni i njegovi kolege s Instituta kognitivnih znanosti i tehnologija iz Rima, u okviru projekta SAGA (Swarm Robotics for Agricultural Aplications) žele ih naučiti kako da djeluju u jatima, pa nakon mapiranja korova na oranici mogu sami aktivirati cijelu flotu koja će složno i precizno prskati tamo gdje treba i to u količini koja je optimalna za svako individualno mjesto na njivi, čime se osim uštede u sredstvima za tretiranje smanjuje i njihova količina, pa time i poboljšava zdravstvena ispravnost hrane.

U svakom slučaju, poljoprivreda budućnosti kakvu vide Kopić i društvo već nam je na pragu, pa sada trebamo samo pametnu politiku koja će na vrijeme pokrenuti ulaganja u tehnologije koje će nam osigurati velike količine zdrave i jeftine hrane, što je jedan od preduvjeta za bogato i zadovoljno društvo. Primjer Farmerona bi nam trebao biti glavni poticaj za to, ali je potrebno stalno pratiti i sve druge projekte koji se razvijaju u svijetu kako ne bismo uvozili tolike količine hrane kao danas i potom se opravdavali da se više nitko ne želi baviti poljoprivredom jer mu se ne da držati motika u ruci.

Podijeli