Putin: SAD paraziti globalne ekonomije

Svjetske agencije prenijele su žestoku izjavu ruskog premijera Vladimira Putina, vezanu uz događaje koji su zaprijetili bankrotom SAD i stvorili strah i paniku širom svijeta. "Oni žive preko svojih mogućnosti i prebacuju dio težine svojih problema na svjetsku ekonomiju", izjavio je Putin.

Putin je također rekao kako se u Rusiji nalazi velika količina američkih dionica i obveznica, pa bi u slučaju raspada financijskog sustava u SAD, kriza pogodila čitav svijet."Zemlje kao što su Rusija i Kina drže značajan dio svojih rezervi u američkim vrijednosnim papirima i mislim kako bi trebale postojati druge rezervne valute", dodao je Putin.

Analitičari prognoziraju kako će zakon izglasan u Predstavničkom domu Kongresa SAD koji dozvoljava povećanje granice zaduženja države i smanjuje javne troškove za više od 2.000 milijardi dolara samo minimalno utjecati na američku privredu u iduće dvije godine.

Gotovo svi rezovi u potrošnji bit će provedeni tek 2014. godine i kasnije, a novi zakon koji još treba biti potvrđen u Senatu, neće mnogo pomoći privredi SAD, bar ne u kraćem roku, kažu ekonomisti.

Prema dogovoru, diskrecijski troškovi države koji se ne odnose na mirovine i zdravstvenu zaštitu bit će smanjeni za 21 milijardu dolara iduće godine i za 42 milijarde dolara 2013. Zajedno, ovi rezovi čine oko dvije desetine jednog postotka dvogodišnjeg učinka američke privrede, tako da će njihov utjecaj biti vrlo mali.

Rezovi će se popeti na 75 milijardi dolara 2015. godine i 156 milijardi dolara 2021. Ukupno, prva faza smanjenja troškova uštedjet će 917 milijardi dolara tijekom deset godina, a Kongres tek treba odlučiti o drugoj fazi smanjenja od ukupno 1.500 milijardi dolara.

Manji državni troškovi mogu značiti manje novca za autoceste, stambenu izgradnju, znanstvena istraživanja i bilo koji drugi program vlade,a kompanije koje rade za vojsku također mogu biti pogođene.

Odgađanje dubokih rezova samo kupuje vrijeme ekonomiji, jer danas američka privreda nije u stanju dobro podnijeti šokove. Nezaposlenost je i dalje 9,2 posto, stanovništvo troši manje, plaće stagniraju, a ekonomski rast je najsporiji od kraja recesije u lipnju 2009. godine.

Generalni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Jose Angel Gurria, rekao je da dogovor o podizanju gornje granice američkog duga predstavlja olakšanje, ali će biti potrebni dalji pregovori o mnogo većem smanjenju potrošnje kako bi se riješio problem prezaduženosti SAD. "Osjeća se opći dojam olakšanja zbog postizanja dogovora. Jasno je da smo time preskočili veliku prepreku, ali pitanje suštine američkog duga i dalje ostaje neriješeno na srednji i duži rok", izjavio je Gurria.