Najniža razina arktičkog leda u povijesti

Prema priopćenju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, dana 2. ožujka arktički led dosegao je novi apsolutni minimum pokrivajući tek 14,478 milijuna km2. Ako se količina leda ove godine više ne poveća, to će biti najmanja količina arktičkog leda ikad zabilježena upovijesti.

Maksimalno niska razina leda ima velik utjecaj na arktički biljni i životinjski svijet. Nove majke polarnih medvjeda, koje su dobile mladunčad tijekom ove zime, izlaze iz brloga i nakon dugog posta potreban im je brz pristup ledu kako bi se nahranile i vratile snagu.

„Ova godine je najekstremnija godina koju sam ikada vidio“, rekao je Jon Aars, istraživač polarnih medvjeda s norveškog Polarnog instituta, čiji terenski rad na norveškom arhipelagu Svalbard djelomično podržava WWF.

„Situacija je vrlo loša u istočnim dijelovima arhipelaga, gdje smo tradicionalno imali najviše brloga. To znači da je medvjedima vrlo teško doći do tih područja“, rekao je Aars, koji također očekuje da će se niska razina leda odraziti i na tuljane, glavni plijen polarnih medvjeda, koji trebaju led kako bi okotili svoje mlade.

Krajem prošle godine, vlade su na sastanku održanom u Parizu usvojile sporazum koji postavlja temelje za dugoročne dobrovoljne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Pariški sporazum obuhvaća dugoročni cilj ograničavanja porasta temperature daleko ispod 2 °C i referencu na cilj od 1.5 °C. Time su vlade poslale snažan signal da su se obvezale slijediti najnoviju znanost.

Dakako, sam sporazum ne znači ništa ako ga se svi neće pridržavati.