U potrazi za topničkim dnevnicima

"Hrvatska vlada objasnit će sudskom vijeću da svi dokazi akcijskog tima upućuju na Gotovinu i njegove suradnike kao osobe odgovorne za krađu dokumenata", piše u bilješci o susretu američkog veleposlanika Foleyja s ministrom pravosuđa Šimonovićem 10. prosinca 2009. koju je prošli tjedan objavio WikiLeaks – prenosi Večernji list.

Zatim slijedi znakovita Šimonovićeva bojazan: "Optužiti Gotovinu i njegov tim u sudnici vrlo je osjetljivo za Hrvatsku vladu, s obzirom na Gotovinin ugled nacionalnog heroja u hrvatskom narodu. Šimonovića čak brine i to kakav će biti fizički raspored u sudnici te hoće li Vladini stručnjaci imati Gotovinu u svome vidokrugu dok budu svjedočili". To se u haaškoj sudnici nikad nije dogodilo, ali Vlada premijerke Kosor očito je u jednom trenutku bila spremna "utopiti" Gotovinu, ali ne i gledati ga u oči dok to čini.

Mjesec i pol prije tog razgovora s Foleyjem, Šimonović razgovara i s posebnim američkim veleposlanikom za ratne zločine Rappom. Šimonović tu otkriva da je Hrvatska tražila od Haaškog suda dopuštenje da hrvatski istražitelji izravno ispitaju Gotovinu u pritvoru.

Šimonović "želi zaobići njegov braniteljski tim" i želi izravno "reći Gotovini da ti dokumenti ugrožavaju budućnost nacije te da bi on, ako je stvarni domoljub, trebao pronaći načina da ih preda".

Američka diplomatska izvješća poslana iz Zagreba 2009. potvrđuju ono što je javnost i tada znala – da je glavni haaški tužitelj Serge Brammertz toliko zapeo za pitanje topničkih dnevnika da je to moglo ugroziti otvaranje 23. poglavlja u pregovorima s EU.

Ali izvješća otkrivaju i to da su upravo Amerikanci pomagali Hrvatskoj da provede istragu o topničkim dnevnicima i uvjeri skeptične zemlje EU – Britaniju i Nizozemsku – da Hrvatska surađuje.

Cijeli tekst možete pronaći u današnjem “Večernjaku“.