Rast kupovne moći u Europi, ali ne i u Hrvatskoj

image

Usprkos tekuće dužničke krize i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine, novi rezultati istraživanja o  kupovnoj moći pod nazivom „GfK Purchasing Power Europe 2011/2012“, koje je obuhvatilo za 42 zemlje Europe ipak su optimistični. Prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi 12.774 eura. Lani je taj prosjek bio  11.945 eura – dakle stopa rasta iznosi 3.1 posto.

Rang kupovne moći za prvih 20 zemalja u Europi.

Stopa rasta za 15 najstarijih članica EU iznosi svega 2.3%, dok  većem rastu u biti pridonose uglavnom nove članice i neke zemlje kandidati za ulazak u EU, naročito Turska i Ukrajina (čiji veliki broj stanovnika i više stope rasta doprinose pojačanju prosječne stope rasta za cijelu Europu).

S kupovnom moći od 29.028 eura Norveška je treća na listi od 42 zemlje Europe. Ispred nje su jedino Lihtenštajn i Švicarska. Nešto manje od 5 milijuna stanovnika u Norveškoj ima dvostruko veću kupovnu moć od prosjeka za sve promatrane zemlje  Europe. Pozitivna revalorizacija Norveške krune prema euru doprinosi rastu kada se vrijednost procjenjuje u eurima.

Najbogatiji okrug (Baerum) u zemlji ima kupovnu moć od 37.209 eura a  glavni grad Oslo, sa svojih 600 tisuća stanovnika, ima kupovnu moć od  33.481 eura, dok  kupovna moć u najsiromašnijem okrugu iznosi 22.275 eura.

A gdje je Hrvatska?

Rezultati novog popisa stanovništva dali su bazu za ovogodišnji izračun (broj stanovnika je u Hrvatskoj manji za 3,1% a broj kućanstava u porastu za 2%). Te su promjene uzrokovale i pomake u kalkulaciji iznosa visine kupovne moći, što ukazuje na važnost ažurnih podataka popisa stanovništva za svaku zemlju i posebno za pojedina uža područja unutar neke zemlje.

Novi iznos kupovne moći po stanovniku u Hrvatskoj je sada na razini od 5.011 eura, a nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima (iza Islanda i Turske). Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje u Europi (2010. rang je bio 29. mjesto, a 2009. 27. mjesto).

Gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30% bogatiji od nacionalnog prosjeka. S kupovnom moći po stanovniku od  6,507 eura Zagrepčani  su  približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina.

Za usporedbu, u susjednoj  Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju duplo veću kupovnu moć od zagrepčana, a u Portugalu Lisabon (oko 500 tisuća stanovnika), ima u prosjeku oko 4 puta višu kupovnu moć. Nakon Zagreba po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH, te Srbijom.

Možda niste znali

GfK Purchaising Power

Istraživanje "GfK Purchaising Power" realizira  se  svake godine u GfK GeoMarketingu a provodi se još od 1937. godine. Kupovna moć je mjera za raspoloživ dohodak po stanovniku (uključivo bilo koje državne beneficije) nakon odbitka poreza. Studija daje godišnji dohodak po stanovniku u eurima i kao indeks.

Normalno raspoloživ dohodak ne uzima u obzir inflaciju i varijacije regionalnih cijena. Baza su podaci službene statistike i instituta pojedinih zemalja. Ukupan iznos kupovne moći odražava raspoloživ dohodak za kupovinu stanovništva i fiksne troškove te druge troškove kao što su putovanja i odmor.

Dakle,  kupovna moć predstavlja  zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku,  neto primanja građana, i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.

Detaljnije informacije potražite na ovom linku.

Podijeli