HGK, HUP, CISEx i CroAI nude preporuke za S3

Hrvatska Vlada je u prosincu donijela drugu po redu Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima.

Novost je uvođenje novog Tematskog prioritetnog područja (TPP), za informatičko-komunikacijsku industriju (IKT) - Digitalni proizvodi i platforme, što je ključno za daljnji rast i razvoj, tj. za brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode.

Prijedlog nove vertikale rezultat je suradnje vodećih hrvatskih udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEx i CroAI). Od dokumenta do njegove realizacije dug je put, stoga su Udruženja donijela prijedloge za daljnji rad na provedbi ove Strategije kako bi IT industrija dosegla svoj puni potencijal.

Hrvoje Balen, predsjednik udruge HUP-ICT, napomenuo je kako im je cilj imati 13% udjela IKT industrije u hrvatskom BDP-u do 2032. godine. 

U razgovoru mu se pridružio i Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK, koji je nadodao da je jedan od ciljeva u daljnjem razvoju industrije dokučiti kako pametno iskoristiti lokalne resurse da bi se osigurala konkurentnost domaće IKT industrije na europskom i globalnom tržištu jer, kako kažu iz udruženja ovih organizacija, europski fondovi nisu neograničeni i ne mogu svi dobiti financije iz europskih fondova.

Šarić je također spomenuo zanimljiv podatak da se 55% hrvatskih IKT tvrtki bavi programiranjem za nekog drugog i ostvaruju preko 60% prihoda sektora.

Predstavnici ovih udruženja traže veća ulaganja u R&D - istraživanje i razvoj novih tehnologija te inovacija, a Tajana Barančić, predsjednica nadzornog odbora Cisexa, izjavila je da se oko ulaganja u R&D firmama najviše dopadaju, naravno, bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Barančić je nadodala kako treba postojati jasniji i precizniji oblik komunikacije između tvrtki i onih koji raspisuju natječaje: "Mora postojati neki cut-off datum ili neka druga opcija da poduzetnici znaju kad će se raspisivati neki natječaji jer je taj naš sustav krajnje nepredvidiv", izjavila je. 

Također, upozorila je i na različit tretman javnih i privatnih znanstvenih institucija pri evaluaciji natječaja, ovisno o tome koje ga tijelo raspisuje. O tijelima koja raspisuju natječaj ovisi i kako će se tumačiti isti elementi nečijeg projekta, tvrdi. 

Još jedan problem na koji tvrtke često nailaze prema Barančić jest duljina trajanja evaluacija, pogotovo u IKT industriji u kojoj se inovacije događaju veoma brzo, pa je bitno da i evaluacije budu brže. 

U kontekstu rada na inovacijama - na R&D-u - predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić spomenuo je da je većina IKT tvrtki u Hrvatskoj mikro ili mala firma koja nema ljudstva ni financija za R&D.

Na pitanje novinara kako pronaći još 50.000 ljudi za IKT sektor do 2032. godine, što HUP ICT očekuje i cilja, govornici su naveli da kapaciteti znanstvenih zajednici i obrazovnih institucija nisu dovoljni za to, te kako treba privlačiti ljude s drugih područja.

Pod time su mislili i na ciljanu imigraciju ljudi, ali i na privlačenje ljudi iz sektora i poslova koji nisu više toliko atraktivni ili potrebni.

Naravno, prema njima treba raditi i na zadržavanju ljudi, a cilj ovih udruženja jest postizanje toga da svi inženjeri i zaposleni u IKT sektoru imaju plaće kao njihovi kolege u Njemačkoj i drugim razvijenijim zemljama Europe. 

Na pitanje što im je konkretno idući korak, najavili su set radionica kojima će pokušati upoznati domaću IKT industriju sa svim mogućnostima, natječajima i svime ostalim što velika većina dosad nije koristila uopće. Tome su pridodali da hrvatske IKT firme u prosjeku imaju pet radnika, a da se na natječaje uvijek javlja istih 50, dok drugih 6.000 tvrtki uopće ne zna, primjerice, što je S3 i kako njima to može koristiti. 

Nadalje, navode da moraju nastaviti komunicirati s njihovim glavnim partnerom, a to je Vlada, kao i s tvrtkama kako bi one znale što se od njih očekuje da te investicije i dobiju. 

Kao zaključak, HGK, HUP, CISEx i CroAI su ponudili šest preporuka za S3 i transformaciju domaće IKT industrije:

1) Predvidivost i alokacije: Tvrtke moraju znati kad mogu očekivati natječaje u 2024. te moraju znati i kriterije za prijavitelje, uvjete za partnerske institucije te troškove prijave.

2) Brzina: Evaluacija prijava na natječaje mora pratiti brzinu kojom se inovacije razvijaju i tehnologija mijenja.

3) Koncept upravljanja strategijom ne smije još dugo ostati nedefiniran: Glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje (Tematska inovacijska vijeća – TIV) trebala su početi s aktivnostima i pripremama za provedbu čim je donesena odluka o područjima i relevantnim ciljevima.

4) Strategija je živ dokument: Prioriteti se tijekom realizacije strategije redefiniraju i prilagođavaju kako bi odražavali stvarni potencijal za istraživanje, razvoj i inovacije. Potrebna su redovita suradnja, razmjena znanja i anketiranje tvrtki kako bismo znali što je aktualno na tržištu – gdje gađati.

5) Strukovna udruženja nastavljaju s cjelovitim pristupom: Naš daljnji angažman s gospodarstvom ne uključuje samo pitanja oko dodjela potpora i natječaja, već i rad na što boljem učinku strategije – identificiranje stvarnih potreba tvrtki kako bi se konkretiziralo ono što je u Strategiji navedeno okvirno.

6) Bottom-up pristup: Nova vertikala unutar S3 Digitalni proizvodi i platforme nastala je suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih strukovnih udruženja i to je primjer koji treba slijediti i kod donošenja drugih strateških dokumenata za gospodarstvo.