Digitalna i konceptualna animacija na Animafestu
- Objavljeno u LIFESTYLE
Na 27. Svjetskom festivalu animiranog filma – Animafest 2017 koji se održava od 5. - 10. lipnja u Zagrebu, svi ljubitelji digitalne animacije moći će vidjeti zanimljive filmove rađane novim tehnologijama u kojima se miješaju crtež i digitalna tehnologija. Korištenje računala u umjetničkom stvaralaštvu nije novost, no još smo daleko od potpuno istraženog područja u tom segmentu animacije pa digitalna sfera svakom godinom sve više postaje prostorom animacijskog eksperimenta.
Ovogodišnji Animafest iznimna je prilika za promatranje upravo toga smjera suvremenog animiranog filma. Pritom se ne radi tek o eksperimentalnim filmovima, već je velik broj i onih narativnih koji se kulturom računala, videoigara, društvenih mreža ili već pomalo zaboravljenog chata putem 56kbit/s veze služe kako bi ispričali uzbudljive, dirljive, društvenokritičke ili humorne priče.
Prije svega, ljubitelje digitalne animacije, ali i sve poklonike neistraženih obzora digitalne tehnologije zanimat će film Rugoba (Ugly, Njemačka) Nikite Diakura iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma Animafesta 2017. Riječ je o radu koji moguće predstavlja i potpuno novu paradigmu računalne animacije – to je kombinacija dinamičke simulacije (koja sugerira proizvoljnost) i lutka filma rađena u programu Cinema 4D na način da omogući nesavršenost, slučajnost i spontanost, čime i jedinstvenu osobnost likova.
Ovo istraživanje softverskih mogućnosti u umjetničkom stvaralaštvu koje se koristi algoritmima za simulaciju gravitacije, trenja, napetosti i vjetra kao osnovnom metodom otvara neistražena polja glitcha i ulazi u samu strukturu digitalnog koda. Kod se pri tome ne otkriva kao neutralno sredstvo, već kao kompleksni i kontingentni samostalni jezik. Uobičajena „pozadina“ grafičkog prikaza, pokretač (engine), modeliranje dinamičke tkanine (cloth dynamics) ili simulacija čestica (particle system), uparena s izostavljanjem tradicionalnih animacijskih međupoza pripovijeda koherentnu priču o napušenom poglavici i mačku u devastiranom svijetu. Otprilike polovicom filma, Rugoba počinje pokazivati svoje „šavove“ – poligone i vektore od kojih je sastavljena. Usprkos naslovu i temi filma, Rugoba je sve samo ne ružno djelo, originalne i inspirativne slike kojom dominiraju ljubičasto-ružičaste nijanse.
Film Promjena (Change, Kanada, Veliko natjecanje kratkometražnog filma) Jonathana „Jonnyja“ Ostrema pred gledatelja pak postavlja pitanje: „Kada teksture koje naizgled nasumično proizvode računala počnu izazivati sasvim ljudske senzacije i promatrač nikako ne želi prekinuti putovanje njihovim 'brjegovima i dolinama' – trebamo li se zabrinuti za sudbinu čovječanstva ili radovati novom mediju umjetnosti?“ Izvorno nastao kao istraživanje procesa eksperimentalne animacije, renderiranja i osvjetljavanja, te kao „ispitivanje prolaznosti“, rad ovog vankuverskog umjetnika još je jedan prilog njegovu razmišljanju o „izražajnim potencijalima tehnologije“, započetog diplomskim filmom O.
Za ljubitelje eksperimentalnog filma i istraživače digitalne tehnologije tu je i OrogenezaBorisa Labbéa (Orogenesis, Španjolska, Veliko natjecanje kratkometražnog filma) u kojoj autor spaja kompjutorsku animaciju, fotografije i modele u jedinstvenu vizualnu manipulaciju kojom rastače i sklapa planinske masive poput pijeska te postiže opipljiv dojam tekstura.
Kada je riječ o estetici videoigara pozornost valja skrenuti na još dva filma iz programa ovogodišnjeg Animafesta. Gamer Girl (Natjecanje hrvatskog filma) Irene Jukić Pranjić zanima se suvremenom ženom u ironično-grotesknom modusu patrijarhalnog poretka (opterećenjem kućanskim poslovima, odgojem djece, karijerom i zadovoljavanjem muškarca) no oduševljava upravo smještenošću protagonistice u kompjutorsku igru privlačne arkadne estetike 90-ih, kompletno s MIDI zvukom i pikselastom grafikom. Amalimbo (Švedska/Estonija) Juana Pabla Libossarta pak, uz to što je i općenito nezaobilazan film Velikog natjecanja kratkometražnog filma, grafičkim stilom priziva najbolje nove nezavisne videoigre. Fascinantan svijet bogat distopijskom atmosferom stvorenom eksperimentalnim miješanjem tehnika (2D, rotoskopija, kompjutorska obrada) za koje je zaslužan genijalni mladi estonski animator Roland Seer donio je Juanu Pablu Libossartu nominaciju za Europsku filmsku nagradu na festivalu u Veneciji.
Kao stručnjak za digitalne vizualne efekte na holivudskim blockbusterima Doktor Strange, Kapetan Amerika: Građanski rat i Cloud Atlas radio je i Kariem Saleh, autor filma Krastačina pjesma (Song of a Toad, Njemačka, Natjecanje studentskog filma) pa će profesionalcima iz ovoga polja biti zanimljivo vidjeti kako je svoje znanje primijenio u umjetničkom animiranom filmu. U Natjecanju filmova za djecu i Hrvatskom natjecanju prikazuje se i rad Mišo i Robin: „Kampiranje“Vjekoslava Živkovića i Denisa Alentija, dvojca koji je napravio niz interaktivnih slikovnica i uspješnu edukativnu aplikaciju za najmlađe pod imenom Foofoo kids.
Kada je riječ o kritici novih i „tradicionalnih“ medija, pozornost treba obratiti na: Život (LIFE, Njemačka, Natjecanje studentskog filma) Lorenza Vettera, u kojem antropomorfne ličinke u raznim svakodnevnim situacijama pružaju jasan komentar otuđenja uzrokovanog pametnim telefonima; Tišinu Aimee Chang (Silent, Tajvan / SAD, Natjecanje studentskog filma) – nesvakidašnji prikaz nepregledne mase različitih govornih i slušnih uređaja koji danas opterećuju naše uši i usta; te izuzetnu parabolu o isključivanju i strahu od drukčijeg Ne baš ljudi (Less Than Human, Danska, Natjecanje studentskog filma) Steffena Lindholma koji se koristi gorko-slatkim motivom pacificirane zombi apokalipse i sugestijom reportažnog postupka kako bi ispričao sudbinu getoiziranih živih mrtvaca koji u ljudi i dalje izazivaju zazor i strah iako su njihova razočaranja i nadanja – sasvim ljudska.
Naposljetku, za ljubitelje eye candyja računalne animacije tu su: Unutarnje svjetlo (Inner Light / Rusija / Natjecanje studentskog filma) Andrewa Katsube koji između rotoskopije, 2D i 3D animacije nalazi mjesto upečatljive igre svjetla i sjene te razvidne alegorije o postojanju klasnih razlika; Bijela kutija (The White Box, Rumunjska, Veliko natjecanje kratkometražnog filma) Mihaia Pacurara – znanstvenofantastični film koji eklektički koristi eksploziju različitih tehnika kako bi prikazao društvo bliske budućnosti koje živi u metamorfnoj virtualnoj stvarnosti i govori jezikom mistike, matematike, reklama, birokracije i filmskih referenci; Gokurosama (Clémentine Frère, Aurore Gal, Yukiko Meignien, Anna Mertz, Robin Migliorelli, Romain Salvini, Francuska, Natjecanje studentskog filma) za ljubitelje suvremene japanske ikonografije i „glatkog“ 3D-a; postapokaliptični kineski 3D kolaž Životinjska godina (Animal Year, Zhong Su, Veliko natjecanje kratkometražnog filma); te Astronaut od perolaka (Astronaut of Featherweight, Natjecanje hrvatskog filma) – završetak znanstvenofantastične trilogije jednog od najvažnijih hrvatskih autora mlađe i srednje generacije Dalibora Barića koji pruža briljantnu optičku i zvučnu kakvoću nastalu intermedijalnom rekombinacijom bogate žanrovske found footage povijesti kojom filmski zapis uzdiže na razinu memorije cjelokupnog čovječanstva.