Umjetna inteligencija u javnoj upravi

Konferenciju posvećenu modernizaciji i pripremi javne uprave za doba umjetne inteligencije otvorili su Stefan Matinić, član Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI), te Antonija Mršić Radas, izvršna direktorica CroAI-ja.  

U svojem je uvodnom izlaganju Antonija Mršić Radas naglasila kako uvođenje umjetne inteligencije nije samo tehnološko pitanje, već ključni strateški razgovor o tome kakvu državu želimo u narednih pet do deset godina. Istaknula je da učinkovita i transparentna administracija izravno utječe na gospodarsku konkurentnost, povjerenje građana u institucije i opću kvalitetu života.

Prema njezinim riječima, stvarne mogućnosti umjetne inteligencije leže u tome da država počne djelotvornije koristiti vlastite podatke za proaktivno planiranje javnih politika i usluga, umjesto da se transformacija svede samo na puko smanjenje papira.

Referirajući se na recentna znanstvena istraživanja o spremnosti za AI unutar Europske unije, Antonija Mršić Radas objasnila je kako napredak ovisi o spletu čimbenika koji uključuju digitalne vještine građana, transparentnost institucija te zrelost i dostupnost digitalnih usluga. U toj je analizi Hrvatska svrstana u skupinu takozvanih emerging performers zajedno s Njemačkom, Poljskom, Slovačkom, Italijom, Slovenijom i Grčkom, što otvara prostor za razmjenu iskustava i učenje od zemalja koje teže ulasku među predvodnike digitalne transformacije.

Upravna reforma i europska iskustva prema uvidima Zaklade Konrad Adenauer

Norbert Eschborn iz Zaklade Konrad Adenauer, koja je suorganizirala konferenciju, otvorio je pitanje može li umjetna inteligencija promijeniti sam mentalitet javne uprave. Naglasio je kako AI nije primarno IT projekt, već dubinski projektupravne reforme koji redefinira način na koji vlade organiziraju informacije, donose odluke i pružaju usluge građanima. 

Citirajući podatke OECD-ova Digital Government Outlooka, dr. Norbert je naveo da čak 97 % država članica OECD-a već koristi AI u barem jednom području vlasti, pri čemu je u razdoblju od 2023. do 2025. godine udio administracija koje koriste AI za interne procese porastao sa 70 % na 86 %, a za pružanje javnih usluga sa 67 % na 75 %. Nadalje, spomenuo je anketu Europske komisije prema kojoj 52 % javnih menadžera izjavljuje da njihove uprave već primjenjuju barem jedno AI rješenje, dok 63 % njih planira nove projekte.

Osvrćući se na međunarodne primjere, dr. Norbert je istaknuo Estoniju kao model u kojem se AI ne nameće kao zamjena za digitalnu državu, već se prirodno nadograđuje na postojeće temelje digitalnog identiteta, inter-operabilnih baza i načela da država samo jednom traži podatak od građana.

U usporedbi Njemačke, koja zauzima 12. mjesto, i Hrvatske, koja se nalazi na 32. mjestu UN-ova indeksa e-uprave za 2024. godinu, dr. Norbert je napomenuo da njemački primjer pokazuje kako i velike tehnološke kapacitete mogu usporiti rascjepkani sustavi i birokratske procedure. Također je dodao da AI predstavlja odgovor na starenje radne snage i nedostatak stručnjaka u Europi jer automatizira rutinski rad i omogućuje službenicima da se posvete složenijim predmetima i izravnom radu s ljudima.

Praktična primjena u Hrvatskoj: Iskustva Grada Zagreba i CARNET-a

Tijekom panel rasprave, predstavnik Grada Zagreba, Dražen Lučanin objasnio je da zagrebačka gradska uprava službeno koristi Microsoft Copilot uz provedene edukacije službenika, dok se uvođenje u složenije poslovne procese odvija oprezno i uz obvezno pravilo da čovjek uvijek ostaje u petlji odlučivanja. Komentirajući regulative poput GDPR-a i AI Acta, naglasio je da one nisu nepremostiva prepreka ako se osigura kvalitetno upravljanje podacima, transparentnost prema građanima i kontrola pristranosti modela.

Grad ujedno testira pilot-projekte računalnog vida putem kamera za rano prepoznavanje nepravilnog odlaganja otpada te analizira mogućnosti optimizacije prometnog sustava na 640 kilometara gradskih prometnica.

Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET), osvrnuo se na rad s osjetljivim podacima učenika i objasnio da je CARNET izradio vlastite smjernice te nabavio licencije za više različitih modela, poput Claudea, Geminija, Groka i kineskog Kimija, držeći da se digitalna pismenost ne smije razvijati usmjeravanjem na samo jedan alat.

Odgovarajući na pitanje o francuskom modelu Mistral, Juraj Bilić je istaknuo da ga CARNET nije nabavio jer je prilikom evaluacije bio tek 64. model po snazi i kvaliteti na LLM areni, bez obzira na njegovu političku promociju.

Pogled privatnog sektora: Regulativa, tehnički izazovi i stvarna transformacija procesa

Davor Aničić, suosnivač tvrtke Velebit AI i član odbora udruge CroAI, upozorio je na tehničko zaostajanje Europske unije za američkim modelima. Objasnio je da europski modeli nisu mogli prikupiti sve podatke zbog strogih pravila o intelektualnom vlasništvu, a kasni se i u razvoju pratećih aplikacijskih okruženja te AI agenata. Aničić je upozorio i na činjenicu da službenici u praksi već masovno koriste privatne korisničke račune za AI alate, zbog čega javna uprava mora primarno osigurati vlastitu, sigurnu i službenu infrastrukturu.

Predstavnik tvrtke Span (Evolve), Krešimir Mlinarić, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u vođenju promjena i kompleksnih poslovnih sustava, naglasio je da je privatni sektor znatno agilniji, ali da u javnom sektoru nedostaje fokus na mjerenje stvarnih rezultata i outputa. Istaknuo je da se u praksi često provodi samo površna digitalizacija pojedinih dokumenata, dok sami procesi ostaju nepovezani. 

To je potkrijepio osobnim primjerom s nedavnog sudskog ročišta gdje ga je sudac poslao u Državni arhiv po građevinsku dozvolu iz 1962. godine kako bi je fizički odnio u zemljišnoknjižni odjel istog tog suda na drugoj adresi. Zaključio je da bez jasnog političkog mandata s vrha, redefiniranja odgovornosti i promjene kulture rada nije moguće ostvariti cjelovitu reformu javne uprave jer moramo znati koji je mjerljivi cilj takve transformacije.