Bono Vox: Kako tehnologija mijenja svijet

Ako biste rekli da je Bono Vox samo pjevač poznate rock grupe U2, vjerojatno biste ga teško uvrijedili, jer je on tijekom svojih 52 godine života, osim u glazbenom svijetu, poznat i kao veliki humanitarac, te osnivač organizacija ONE i (RED), koje su posvećene borbi protiv AIDS-a. Bono je također mnogo vremena proveo u uvjeravanju zapadnih vođa da oproste dugove siromašnih zemalja i povećaju sredstva za borbu protiv AIDS-a u Africi.

Ono što vam je možda manje poznato je da je Bono investitor u tehnologiju, te je bio i veliki prijatelj pokojnog osnivača Applea Stevea Jobsa.

Stoga je MIT Technology Review Bonu postavio nekoliko pitanja o tehnologijama koje on drži ključnim za rješavanje najvećih problema današnjice, a mi vam prenosimo nekoliko njegovih najzanimljivijih razmišljanja. 

MIT: Stigla je 2013. a milijuni ljudi pate od nedostataka hrane i odgovarajuće zdravstvene zaštite. Jesu li i tehnolozi zakazali? 

Bono:Tehnologija je dovela mnoštvo benefita koji su mjerljivi. Na primjer, antiretrovirusi, kompleksni lijek protiv AIDS-a koji se sastoji od 15 lijekova u jednoj tableti (danas spašava 8 milijuna ljudi), insekticid koji je prepolovio malariju u 8 država u Africi, cijepljenje djece koje je u posljednjem desetljeću spasilo 5,5 milijuna života, a mobilni telefoni, Internet i širenje informacija predstavljaju smrtonosnu kombinaciju za diktatore i korupciju.

No da biste maksimizirali masovnost pozitivnog učinka tehnologije, morate imati čitavu mrežu, interventni sustav koji podržavaju građani koji dijele društvena dobra.

Ne postoji srebrni metak koji bi uklonio ekstremne moći i bolesti, nikakva magična tehnologija. To zahtijeva cjeloživotno posvećivanje, resurse, političku volju, te ljude koji će nešto zastupati i zahtijevati. Tehnologija zapravo samo osigurava sredstva. 

MIT: Koja bi trebala biti uloga tehnologije u stvaranju boljeg svijeta? Jesu li neke stvari izvan njezinog dometa, poput siromaštva? 

Bono:Tehnologija se već uspješno bori protiv ekstremnog siromaštva u Africi. Ekstremno siromaštvo je empirijsko stanje života uz manje od 1,25 dolara dnevno. Nelson Mandela je tvrdio kako smo mi velika generacija koja će pobijediti ekstremno siromaštvo, primijetivši kako sada imamo tehnologiju i resurse potrebne za postizanje te izuzetne vizije. Mi to i činimo. Možda ćemo to postići do 2030., a možda i prije.

Digitalna revolucija, rapidan napredak u zdravlju i agrotehnologiji, sve su to osnovna oružja za Mandelin poziv. Ona će ljudima omogućiti da se pokrenu i izbore vlastiti put za stanja u kojima se nalaze. U Africi se stvari kreću nevjerojatno brzo. Ono što je započelo kao spori marš, odjednom dobiva takav tempo kakav nismo mogli ni zamisliti prije 10 godina. Od inovacija koje omogućuju farmerima da koriste svoje mobitele kako bi provjerili cijene sjemena, koriste e-banking i vrše plaćanja, pa sve do makro efekta koji smo vidjeli tijekom Arapskog proljeća zahvaljujući Facebooku i Twitteru.

No kao što je mogu koristiti na lijepi način, ljudi tehnologiju mogu koristiti za loše stvari. Društveni sustavi i društveni kapital unutar mreža mora biti postojan i pozitivan za njegovanje progresivnog korištenja tehnologije. 

MIT: Divili ste se Steve Jobsu. Je li on stvarao bolji svijet ili samo proizvodio lijepa računala? 

Bono:Mislim da je razlog tome što su Apple i Steve Jobs oduševili mnoge u tome što je ova gigantska tvrtka na prvo mjesto stavila izvrsnost, vjerujući kako će profit uslijediti nakon nekog vremena. Steve je bio ekstremno oštar poslovni čovjek, ta ako ste znali samu tu njegovu stranu, jasno je kako izaziva strahopoštovanje.

No razlog zbog kojeg smo mu se divili ja i mnogi drugi koji su ga upoznali osobno, leži u njegovom jasnom razmišljanju. Velike ideje su za mene kao velike pjesme. One su odmah prepoznatljive, pamtive i posjeduju neku vrstu neizbježnosti. U glazbenom svijetu teško je zamisliti bolju pjesmu od I want to hold your hand (Beatles). U tehnološkom svijetu, teško je zamisliti bilo kakve bolje forme funkcionalnosti od onih u nekim Appleovim proizvodima, jer djeluju kao da su oduvijek postojali. To je ta vrsta neizbježnosti kod Stevea.

On mi je govorio kako bi više vremena mogao provesti u filantropiji, no čekao je pravo vrijeme za to, jer nikada nije ništa obavljao napola, obzirom da se to protivi njegovoj osobnosti. No svejedno je Apple donirao više od 50 milijuna dolara u Global Fund za borbu protiv Aidsa, tuberkuloze i malarije kroz prodaju crvenih iPoda, Nanoa i drugih uređaja. Oni su najveći korporativni donator, a i Tim Cook je vrlo zaokupljen time. 

MIT: Kada biste imali budžet jednak onom koji je doveo astronaute na Mjesec, koje probleme biste pokušali rješiti? 

Bono:Ovo je uzbudljivo pitanje. Apollo program je u svoje doba činio 4 posto federalnog budžeta SAD. Sva inozemna pomoć SAD-a iznosi 1 posto, a samo 0,7 posto se odnosi na stvari koje imaju utjecaj na najsiromašnije. Mislim da je ekstremna moć jedan od najvećih izazova koji su pred nama. S resursima Apolla biste na primjer mogli završiti posao u vezi HIV-a/AIDS-a, kao i malarije.

Mogli biste cijepiti svako dijete na svijetu od bolesti o kojim mi na zapadu više ni ne razmišljamo, Mogli biste razviti poljodjeljstvo u Africi, te biste mogli napraviti veliki skok u razvoju energetike Afrike. Struja omogućuje funkcioniranje malih biznisa i zapošljava ljude, čuvanje lijekova u hladnjacima, te učenje djece nakon zalaska sunca.

Elektrifikacija Afrike bi ujedno dovela do toga da njihov ekonomski razvoj više ne bi ovisio o 4 posto budžeta, pa niti o jednom postotku. Pomoć je samo most, no potrebna je za rješavanje vodene bujice. Također bih ukazao na važnost borbe protiv korupcije koja je smrtonosna bolest, no i za nju postoji cjepivo koje se zove transparentnost. Dnevno svjetlo. Teško je oguliti čovjeka kada vidi što se dešava. Možemo prikupljati i širiti podatke na mnogo načina, pružajući potpuno novo značenje riječi odgovornost. 

Čitav intervju možete pročitati na ovoj poveznici: https://www.technologyreview.com/qa/508771/bono-sings-the-praises-of-technology/