Hrvatska novi europski gospodarski tigar

image

Tko stvara više vrijednosti? Političari? Stanovništvo? Zaposlenici? Znanstvena zajednica? Obrazovni sustav?

Ako se pita Sašu Cvetojevića, jedini točni odgovor je - poduzetnici. Na svojem predavanju na Windays16 događanju, Cvetojević je rekao da kroz razne pokazatelje, poput percepcije poduzetnika u Hrvatskoj, statistike pokazuju da Hrvati uglavnom percipiraju poduzetnike kao sudionike društva koji ne potiču razvoj. Međutim, Cvetojević je ukazao da je realno stanje stvari upravo suprotno - poduzetnici su oni koji pokreću Hrvatsko gospodarstvo.

Istraživanje GEM 2015 o percepciji društvenog statusa smješta Hrvatsku na zadnje, 27. mjesto u usporedbi s uspješnim zemljama. Hrvatska je prema istom istraživanju i lošija od prosjeka EU po broju ljudi koji u poduzetništvo ulaze zbog uočene prilike, a ne zbog nužde i situacije u kojoj se nalaze.

Kratko predavanje poslužilo je kao odličan uvod u okrugli stol, koji se vrtio oko teme potencijala Hrvatske i njenog gospodarstva kao gospodarskog tigra. U okruglom stolu sudjelovali su Nenad Bakić iz Slectia, Saša Cvetojević iz tvrtke Insako, Berislav Horvat (EY), Darko Horvat - ministar gospodarstva, Emil Tedeschi iz Atlantic grupe i direktor Microsofta Hrvatska, Ivan Vidaković.

Razgovor je uskoro krenuo na gospodarske teme, što je potaknulo Emila Tedeschija na pojašnjavanje situacije koja je nastala zbog špekulacija o Atlanticovom preuzimanju Podravke, tj. o njenoj privatizaciji. Glavni motiv njegovog komentiranja špekulacija je zaštita poslovne zajednice. Dotaknuo se i komentara predsjednika HSS-a, za kojeg tvrdi da nema prava govoriti o tome koja se kompanija treba privatizirati, a koja ne. "Neka to govori struka.

Gdje je tu odgovornost i stručna rasprava o tome što se moglo bolje napraviti?", kaže Tedeschi. Dodaje da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima, tj. "hejterski stav" prema poduzetnicima. Smeta mu što se nitko nije zapitao što bi velike kompanije iz javnog sektora mogle napraviti za boljitak malih privatnih poduzetnika koji su njihovi kooperanti.

Hrvatska raspolaže s odličnim menadžerima u privatnom sektoru, no njih nitko od vladajućih ne pita za njihovo mišljenje, niti iskorištavaju njihovu poslovnu ekspertizu - umjesto toga, samo ih optužuju, ističe Tedeschi.

Tvrdnje o privatizaciji Podravke odbacio je i ministar poduzetništva i obrta, Darko Horvat, tvrdeći da iza špekulacija ne stoje realni temelji, što najviše oslikava stanje u društvu. Nijedna kompanija koja je u manjinskom, većinskom ili pak 100-postotnom državnom vlasništvu neće biti privatizirana, sve dok je njen rad vezan za infrastrukturu. Ministar Horvat je istaknuo i premijerovu težnju da se državna imovina koja je neiskoristiva i namijenjena za prodaju prebaci u cirkularni fond, iz kojeg bi poduzetnici i jedinice lokalne te regionalne samouprave dobili mehanizam lakšeg sufinanciranja investicija.

 

Kada je Atlantic grupa preuzimala Drogu Kolinsku, što je bilo na svjetskoj razini najveća transakcija toga dana, nitko iz vlade nije došao pitati kako su to napravili. Zauzvrat su dobili samo mobing koji vrši porezna uprava nad poduzetnicima. Time se samo podržava laž da je svatko tko je uspješan poduzetnik u Hrvatskoj automatski kriminalac, a istovremeno je u Hrvatskoj više od 100 kompanija u državnom vlasništvu. Da Hrvatska ne voli uspješne poduzetnike je primjer blaćenja i razapinjanja Mate Rimca, jednog od najuspješnijih mladih poduzetnika u državi.

Nenad Bakić, investitor i poduzetnik, tvrdi da su Hrvati navikli nenormalno računati pod normalno. Rast BDP-a od 2 posto se kod nas prikazuje kao senzacionalna vijest, dok bi Bakić zadovoljan bio s 3-4 posto rasta, ali uz zadržavanje kune kao valute, čime bi smo u ekosustavu eura bili poput provincije, a ne tigra.

Direktor Microsofta Hrvatska, Ivan Vidaković, ne vidi win-win situaciju kada pogledamo današnje stanje. Hrvatskoj treba vlada, država i javni sektor koji su dobro povezani, a pružaju podršku poslovnom sektoru. Poslovni sektor je na koncu taj koji generira dodatnu vrijednost i plaća PDV. Kada ćemo imati jaki javni sektor, nestati će i pitanje da li imamo višak zaposlenih u tom sektoru.

Vidaković se dotaknuo i tehnološkog aspekta Hrvatske, za koju tvrdi da joj nedostaje visokoobrazovane i tehnološki obrazovane radne snage. Postavio je pitanje, da li je itko pred dvije godine mogao zamisliti da ćemo danas na 3D printerima printati bubrege, a kako će se tek Hrvatska poljoprivreda nositi time da ćemo uskoro moći printati ne samo šnicle, nego i potpune obroke.

Berislav Horvat (EY) je rekao da je jedino bitno odlučiti se što želimo biti, te se tek onda truditi to postati. Moramo odabrati nekoliko stvari u kojima možemo biti globalno konkurentni. Druge države odabiru par stvari,  te se na njih fokusiraju, a za ostale pružaju samo osnovu za poslovanje. Ako na tržištu ne postoji potreba za obrazovanjem slastičara, a postoji potreba za tokarima, zašto onda nuditi jednak broj obrazovnih mjesta za tokare i slastičare?

Podijeli