Fikus koji u blizini eksploziva pobijeli
Već smo pisali o izraelskim znanstvenicima koji za potrebe vojske i policije u svrhu otkrivanja eksploziva umjesto pasa žele koristiti trenirane miševe . Ako vam je ta vijest djelovala pomalo bizarno i ne biste se osjećali ugodno da vas na ulasku u zrakoplov njuše glodavci, možda će vam se dopasti jedan drugi projekt u kojem glavnu ulogu za potrebe detekcije opasnih eksplozivnih tvari imaju biljke. Naime, znanstvenici sa sveučilišta Colorado State University rade na proteinima koji će se moći implantirati...
- Objavljeno u Znanost
Japan pokrenuo i led na Antarktici
Whillans ice stream je jedna od šest velikih ledenih rijeka koje stvara ledena ploča na zapadnom Antarktici.
Prema podacima GPS-a i seizmoloških postaja, ona svaki dan stvara dva jaka seizmička vala kakve obično pokreću potresi magnitude 7 stupnjeva.
Led u rijeci klizne za oko pola metra u pola sata, nakon toga miruje 12 sati, a zatim se ponovno pomakne za pola metra. Na taj način svakodnevno prevali put od oko jednog metra, a klizanja se dovode u vezu s plimama....
- Objavljeno u Znanost
Dudovi svilci prozvode svilu u željenim bojama
Da modifikacijama živih organizama nema granica, svjedoči i najnoviji primjer koji nam dolazi sa sveučilišta IMRE (Institute of Materials Research and Engineering) iz Singapura. Tamošnji znanstvenici proizveli su dudove svilce koji mogu proizvoditi svilu ružičaste boje. Prema njihovim rječima ne radi se o nikakvim genetskim manipulacijama, već su do toga došli isključivo posebnim režimom prehrane dudovih svilaca mješavinom raznih bobica, nakon čega se izležu crvi čije su svilene čahure (iz kojih se izvlače svilene niti), lijepe fluoroscentne ružičaste boje. Također...
- Objavljeno u Znanost
Znanstvenici kreirali bateriju koja će 100 godina napajati senzore radioaktivnosti.
Trajno zbrinjavanje nuklearnog otpada jedan je od najvećih problema s kojima se suočavaju zemlje koje posjeduju nuklearne centrale, ali i sve one druge koje radioaktivne tvari koriste u rendgenskim i sličnim uređajima. Najsigurniji postojeći sustavi zbrinjavanja nuklearnog otpada rade po proncipu da se otpad sprema u posebne trajno zapečačene i zavarene spremnike koji se potom zaljevaju betonom i zakopavaju u zemlju. Ono što svakoga u tom procesu najviše zanima je spoznaja o stanju i stupnju radioaktivnosti tog otpada nakon dužeg...
- Objavljeno u Znanost
Je li moderan čovjek stigao iz Izraela?
Znanost nam već dulje godina govori o Africi kao prapostrojbini modernog čovjeka koji se tamo pojavio prije 200.000 godina. Arheolozi Univeziteta u Tel Avivu ovih su dana objavili dokaze kako je moderni čovjek hodao Zemljom prije 400.000 godina i to na prostoru gdje se danas nalazi Izrael. Dokazi su pronađeni u Qesem Cave, prethistorijskom nalazištu-pećini pokraj Rosh Ha'ayina koje se počelo istraživati 2000. godine. Profesori Avi Gopher i Dr. Ran Barkai iz Tel Aviv University's Department of Archaeology, koji su...
- Objavljeno u Znanost
24-godišnje praćenje temperatura svjetskih jezera dokazalo je učinak globalnog zatopljenja
Više nema nikakve sumnje. Globalno zatopljenje je stvarnost a ne stav. Od 1985. do 2009. godine znanstvenici u NASA-inom "Jet Propulsion Laboratory at the California Institute of Technology" u Pasadeni, pomoću satelita su pratili temperature 167 svjetskih jezera, a nedavno su objavili rezultate tih dugogodišnjih ispitivanja. Tijekom te 24 godine jezera se u prosjeku zagrijavaju 0,045 stupnja celzijusa godišnje, a u nekim jezerima čak 0,10 stupnjeva godišnje, odnosno oko 1 stupanj u 10 godina. Najviše se zagrijavaju jezera u sjevernim...
- Objavljeno u Znanost
Napredna robotska mimika lica
Hisashi Ishihara, Yuichiro Yoshikawa, i Minoru Asada iz Osaka University u Japanu razvijaju kognitivni razvoj robota. U okviru svojih istraživanja stvorili su robotsku glavu koja bi trebala predstavljati ljudsko dijete od 1-2 godine starosti. Affeto, kako se glavica zove, u stanju je proizvesti brojne gestikulacije, mimike i "raditi face" kakve su karakteristične za dijete te dobi. Cilj istraživanja je proizvesti humanoidne robote koji bi se čim lakše uklapali u interakciju s pravim ljudima, a rezultati koje postižu japanski znanstvenici sve...
- Objavljeno u Znanost
Super metalna legura
Plastika je vrlo zahvalan materijal za izradu velikog broja predmeta kojima smo svakodnevno okruženi. Solidna čvrstoća, trajnost i mogućnost oblikovanja na relativno niskim temperaturama čine je jednim od najzastupljenijih materijala današnjice. S druge strane ako za nešto trebate visoku čvrstoću uglavnom posežete za čelikom ili nekom vrstom metala. Sve postojeće vrste metala stvaraju poprilične poteškoće pri oblikovanju, stoga je proizvodnja svih metalnih predmeta poprilično komplicirana, skupa i troši velike količine energije. Stoga znanstvenici sveučilišta Yale razvijaju leguru koja će u...
- Objavljeno u Znanost
Biljke iz Černobilja
Svemir i negostoljubivi planeti sunčevog sustava velika su poteškoća za razvoj i održavanje života. Jedan od najvećih problema je zasigurno radijacija koja postaje vrlo pogubna čim se odmaknemo od sigurnosti zemljinog atmosferskog omotača. Proizvodnja hrane će stoga biti jedan veliki izazov budućim kolonistima na Marsu i drugim planetima koji nemaju takve idealne životne uvjete poput naše majčice Zemlje. Slovački znanstvenici s Akademije znanosti Instituta za genetiku bilja i biotehnologiju, umjesto razvoja radijacijskih štitova krenuli su drugim putem, konkretno istraživanjem biljaka...
- Objavljeno u Znanost
Roboti koji autonomno izrađuju druge robote postaju stvarnost
Ljudi koji proizvode robote su već stara i dobro poznata stvar. No kada govorimo o robotima koji sami proizvode druge robote, to već spada u Terminator filmove i SF literaturu. Američka je mornarica ovih dana raspisala natječaj u kojemu između ostaloga traži projekte koji bi omogućili nastajanje prozvodne linije robota koji bi bili u stanju autonomno izrađivati druge robote raznih namjena, za koje su spremni izdvojiti velike sume novaca, pa će tako izumitelje prihvatljivih projekata koji izrade samo osnovni nacrt...
- Objavljeno u Znanost
Kinezi grade ogroman megapolis grad
Kineska vlada objavila je kako kreće u izradu najvećeg grada na svijetu koji će se prostirati na 25.500 četvornih kilometara i u kojem će živjeti oko 42 milijuna ljudi. Grad neće naravno raditi od nule, već će spojiti 9 postojećih gradova oko delte Biserne rijeke (sve na tom području osim Makaoa i Hong Konga). Osnovna ideja je da taj Megametropolis postane najveći industrijski, hi-tech, znanstveni, edukativni, kulturni, zabavni i naravno biznis centar na svijetu. Između ostaloga sagradit će se 150...
- Objavljeno u Znanost