Dodatni posao ili nešto više?
- Objavljeno u Hrvatska
Globalizacijom i približavanjem zapadnih vrijednosti, postali smo robovi materijalnih stvari. Osim toga, inflacija, rast cijena nekretnina i potrošačke košarice osjetno su udarili na kućne budžete. Stoga ne čudi činjenica da sve veći broj ljudi radi dva, pa čak i više poslova, što je u prošlosti bilo gotovo nezamislivo na ovim područjima. Važno je progovoriti o tzv. gig ekonomiji, odnosno ekonomiji drugih i privremenih poslova koji su sve zastupljeniji kod nas. Specijalizirana konferencija nešto drugačijeg karaktera idealno je mjesto za to. GIG konferenciju je otvorila cijenjena ekonomistica Vedrana Pribičević, koja je dala povijesni i aktualni kontekst gig ekonomije, uz naglasak kako su promjene neizbježne, a regulativa mora pratiti realno stanje na tržištu rada. Predavanje je nastavio poljski poduzetnik Tomasz Milosz, koji je istaknuo realne izazove i probleme gig ekonomije. Naime, „gigeri“ uglavnom nemaju riješeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa ne mogu povremene poslove smatrati cjeloživotnom karijerom, jer će naposlijetku postati teret društvu. Ipak, ističe kako je njegova kompanija GIGLIKE napravila istraživanje čiji je zaključak bio da je dvije trećine radnika zadovoljno statusom „gigera“ i financijskom dobiti od takve vrste radnog odnosa.
Prvi panel: je odgovorio na sva otvorena pitanja koja imamo o platformskom radu
Dobra regulativa
Popularnost gig ekonomije je u Hrvatskoj jako velika, a hrvatska Vlada i druge institucije ulažu velike napore kako bi regulirale tu vrstu rada. U mnogim zemljama Europske Unije takav rad nije reguliran, a Hrvatska je ove godine donijela niz izmjena Zakona o radu kako bi sustav gig ekonomije bio reguliran, rad legalan, a radnici više zaštićeni. Od Nove godine možemo očekivati dodatne izmjene Zakona, pa će gig poslovi u Hrvatskoj biti još popularniji. Na panelu naziva „Platformski rad - samozaposleni ili u radnom odnosu“ sudjelovala je Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, te predstavnici popularnih dostavnih službi i taksi usluga, kao i predstavnik agregatora. Istaknuli su kako su takve platforme odlične jer pružaju mogućnost rada umirovljenicima, ali i majkama koje nemaju pristup klasičnom tržištu rada. Pandemija je popularizirala navedene usluge i konstantno fali radne snage, čemu svjedoči i sve veći broj stranih radnika u sustavu platformskog rada. Ivan Jarnec, predstavnik agregatora koji je i sam agregator, pričao je o brojnim manipulacijama među njegovom konkurencijom i da radnici trebaju biti posebno pažljivi kod odabira suradnika. Budući da je to područje sad puno bolje regulirano nego li prije nekoliko godina, osobito je važno izbjeći sivu zonu rada.
Vedrana Pribičević: nam je dala povijesni i aktualni kontekst gig ekonomije
Sve veća popularnost
Nakon prvog panela, uslijedilo je predavanje naziva „Trendovi digitalnih platformi“, kojemu je fokus bila sve veća popularnost digitalnih platformi za naručivanje hrane. Osim što je pandemija popularizirala naručivanje hrane iz restorana, također je pozitivan trend naručivanja namirnica iz trgovina mješovite robe, koje u većim gradovima dolaze na kućnu adresu već za pola sata. Zaključni panel naziva „Budućnost tržišta rada“ osvrnuo se na budućnost gig ekonomije i privremenog zapošljavanja, te zaključio konferenciju s optimističnim pogledom u budućnost. Ponekad smo prekritični prema Hrvatskoj, ali treba prepoznati kad se događaju pozitivne promjene u društvu, zaključuju panelisti. Prva hrvatska konferencija o gig ekonomiji odgovorila je na brojna pitanja o novom načinu rada i poslovanja, ali i otvorila neka nova. Poslovi 21. stoljeća uvelike se razlikuju od dosadašnje prakse rada, a zakonodavstvo, poslodavci, pa i radnici se trebaju prilagoditi novim trendovima. Svijet se mijenja, a hrvatski ulazak u Europsku Uniju nas je još više približio zapadnim vrijednostima. Dok su neke loše, većina promjena je izuzetno pozitivna za cijelo društvo i sve veći standard života građana, a gig poslovi su još jedan način da osiguramo bolju budućnost, sebi i cijelom društvu.